U Beču ima park, a u Banjaluci ni ulicu

Izvor: BanjalukaLive.com, 26.Okt.2014, 12:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Beču ima park, a u Banjaluci ni ulicu

Ni sedam decenija poslije Drugog svjetskog rata Diana Budisavljević, heroina koja je iz ustaških logora smrti spasila više od 12.000 srpske djece, ne može da izađe iz svojevrsnog mraka u koji je bačena neznanjem, pa nije dobila sve poštovanje i priznanje koja je zaslužila. Vijest da je jedan park u Beču dobio ime po ovoj ženi je u Banjaluci, gradu koji je od Jasenovca udaljen sedamdesetak kilometara, a u kojem žive neki koje je ona spasila, prošla gotovo nezapaženo, pišu "Nezavisne >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << novine". Nevjerovatno je da ni do današnjeg dana u Banjaluci ne postoji ulica sa njenim imenom. Pojedinci kažu kako su po ovom pitanju najviše zakazale ustanove, iz ustanova poručuju kako je za to zadužena lokalna zajednica, a iz nje opet poručuju kako i pojedinci i ustanove treba da se angažuju. Draško Kremenović, predsjednik Komisije za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova u Gradskoj upravi Banjaluka, kazao je da postoji inicijativa da Diana Budisavljević dobije ulicu u Banjaluci i da je u proceduri. "Prijedlog je stigao i nije odbijen, tako da se traži rješenje. Čim bude utvrđena nova ulica, to će biti riješeno", kazao je Kremenović. Nezvanično, predlagači traže da to bude ulica u centru grada, međutim tu sve ulice već imaju nazive. Inače, Diana, humanitarka austrijskog porijekla, a koja je bila udata za zagrebačkog Srbina, djecu je iz logora NDH izvlačila na razne načine, često uz veliki rizik, koristeći svoj društveni položaj. Sprovela je brojne akcije spasavanja i prikupljanja pomoći, kao i prevoza i udomljavanja djece, i vodila kartoteku s podacima o mališanima kako bi se nakon rata ponovo vratili porodicama. Strahote i patnje djece koju je sretala po raznim logorima koštale su je i zdravlja jer je preživjela tri nervna sloma, kao i tifus, koji je tada harao. Poslije Drugog svjetskog rata se vratila da živi u rodni Inzbruk, gdje je umrla 1978. godine. U svom dnevniku je opisivala stanje i uslove u kojima su se nalazila djeca logoraši, njihova mučenja, stradanja i umiranja, strepnju za njih, za sebe, kao i susrete i razgovore sa nekim od najvećih ratnih zločinaca. Park kao simbol zbližavanja Od prije nekoliko sedmica jedan park u Beču nosi njeno ime, na inicijativu Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta". Park se nalazi na keju pored bečkog kanala, u devetom okrugu, i dio je lijepog šetališta koji je namijenjen najmlađima, a proces je bio dugotrajan. "Inicijativa je pokrenuta još 2011. godine, a cilj je bio podsjećanje na veliko djelo te heroine, kao i pokušaj da nju, kao simbol koji zbližava Srbe i Austrijance, afirmišemo kroz podsjećanje na njen humanitarni rad. Imali smo puno posla praveći info-večeri o Diani kako za bečke Srbe, tako i za Austrijance, a radilo se i na lobiranju i komunikaciji sa institucijama", kazali su u "Prosvjeti".

Nastavak na BanjalukaLive.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BanjalukaLive.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BanjalukaLive.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.