Izvor: BanjalukaLive.com, 15.Maj.2016, 11:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sve više djece prosjači u Banjaluci

Budući da dijete koje prosi na ulicama grada nema osnovne uslove za život, ne pohađa školu, nema odgovarajuću podršku u odrastanju, vrijeme i prostor za igru, druženje sa vršnjacima i slično, trebamo reagovati… Udruženje građana “Nova generacija” u saradnji sa JU „Centar za socijalni rad“ Banjaluka već duže vrijeme realizuje aktivnosti za zaštitu djece i omladine zatečene u skitnji i prosjačenju,i djecu žrtve svih oblika zlostavljanja, a u vidu Prihvatne stanice koja je >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << u funkciji 24 časa dnevno kroz pasivno ili aktivno dežurstvo. Prihvatna stanica vrši prihvat i kratkotrajni smještaj djece i omladine koja se nađu u skitnji, prosjačenju ili drugim  slučajevima  u  kojima  je  hitno  potreban  kratkotrajan  smještaj,  ishrana,  primjena  zdravstveno-higijenskih mjera, utvrđivanje identiteta, sačinjavanje nalaza o njihovom ponašanju s ciljem da se dijete što prije vrati u primarnu porodicu, ustanovu socijalne zaštite ili da se preda nadležnoj službi socijalne zaštite u mjestu porijekla djeteta. Maša Mirković, izvršna direktorica direktorica Nove generacije kaže da je broj smještaja djece u Prihvatnu stanicu za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju generalno jako mali, u prosjeku jedan mjesečno, iako je broj djece koja prose na ulicama grada Banjaluka stalno u porastu. U prosjeku imaju jedan smještaj mjesečno i naša sagovornica je pohvalila brzu reakciju JU Centra za socijalni rad Banjaluka u slučaju kada već dođe do smještaja, međutim, kaže, potrebna je sveobuhvatnija reakcija kada govorimo o problemu prosjačenja. "Evidentno je da je broj djece koja prose u gradu Banjaluci u posljednje dvije godine u porastu. Ono što smo primijetili u prethodnom periodu jeste da je najviše djece iz Modriče za razliku od prethodnih godina kada su oni dolazili iz gradova u Federaciji. Ne znamo šta je razlog tih promjena", kaže za BUKU Maša Mirković. Smještaj djece u Prihvatnu stanicu vrše predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS i JU Centar za socijalni rad. "Prilikom prijema djece uzimaju se osnovni podaci o djetetu te se vrši zadovoljavanje njihovih bazičnih potreba odnosno kupanje, čista garderoba, hrana, uvid u zdravstveno stanje djeteta i odmor. Nakon toga, za dijete se organizuju određene aktivnosti i radionice u skladu sa njegovim/ njenim interesovanjima, razgovor sa profesionalcima koji su angažovani za rad u Prihvatnoj stanici te druge aktivnosti po potrebi", rekla je Mirković i napominje da djeca u Prihvatnu stanicu za djecu ne dolaze sama, jer s utu uvijek uključene institucije, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova RS i JU Centar za socijalni rad Banjaluka. U situacijama kada vidimo da dijete prosi, ili kada primjetimo da je ugrožena sigurnost djeteta kao i njegov normalan razvoj, Maša Mirković kaže da je potrebna adekvatna reakcija odraslih. "Budući da dijete koje prosi na ulicama grada nema osnovne uslove za život, ne pohađa školu, nema odgovarajuću podršku u odrastanju, vrijeme i prostor za igru, druženje sa vršnjacima i slično, trebamo reagovati. Već godinama se priča o dječijim pravima, ali ovoj djeci su ona upravo uskraćena. Potrebno je kontaktirati nadležne institucije prvenstveno Ministarstvo unutrašnjih poslova RS koje izlazi na teren, utvrđuje stanje te sklanja dijete sa ulice. Takođe, ukoliko građani žele da direktno pomognu djetetu bolje je da mu kupe hranu ili ono što je već djetetu potrebno nego da mu daju novac", objašnjava Maša i dodaje da su prije nekoliko godina u saradnji sa svim nadležnim institucjama u lokalnoj zajednici, razvili Protokol o prosjačenju koji definiše obaveze i nadležnosti svih zainteresovanih strana, ali nažalost, ovaj Protokol još uvijek nije potpisan. Djeca koja prose na ulicama izložena su pogrdnim imenima, lošim komentarima i drugim vidovima lošeg ponašanja, a naša sagovornica kaže da su posljedice prosječanje po dijete negativne "Djetetu su uskraćena mnoga prava i nisu zadovoljene brojne potrebe. Pojedinu djecu koja prose na ulicama grada Banjaluka uspjeli smo uključiti u Dnevni centar za djecu. Takođe smo razvili i terenski rad kako bismo pojedine porodice do kojih možemo doći, mogli obilaziti i pružiti im neki vid podrške. Pojedina djeca ne idu u školu, nemaju dovoljno hrane, prinuđena su da prose, da dan provode na ulici bez obzira na niske ili visoke temperature, nisu adekvatno obučena, a takođe im nije zadovoljena ni higijena. To su sve stvari koje utiču na dijete u psihičkom, fizičkom i zdravstvenom smislu", ističe Mirković M. Ona kaže da je i reakcija građana takođe različita, jedan dio građana se sažali i da im novac a drugi ih vrijeđa i tjera, a niti jedno niti drugo nije društveno prihvatljivo ponašanje, pa samim tim ni posljedice po dijete nisu pozitivne. Mašu smo pitali koliko su građani Banjaluke zainteresovani za rješavanje ovog problema, da li zovu, prijavljuju djecu sa ulice i da li treba još više raditi na povećnju svijesti građana kada je ovaj problem u pitanju i kako to raditi. Ona kaže da joj je veoma teško da objektivno odgovori na ovo pitanje. Udruženje Nova generacija je radila nekoliko kampanja u cilju podizanja svijesti javnosti o problemu prosjačenja, a imaju i informacije da su ljudi počeli da prijavlju i reaguju na prosjačenje, ali ipak, to nije u dovoljnoj mjeri. Maša kaže da bi pritisak za rješavanje ovog problema trebao i morao biti mnogo veći i morali bismo kao civilizovano društvo biti više senzibilni na ovaj, ali i na mnoge druge probleme. "Problem prosjačenja je problem kojim se generalno malo bavi. Još uvijek je za ovu problematiku vezano jako puno stereotipa i predrasuda pa na žalost i pojedinci zaposleni u nadležnim institucijama nerjetko reaguju u skladu sa njima. Definitivno bismo trebali gledati na svu djecu ravnopravno i početi rješavati probleme, a ne samo o njima pisati. Ipak, moram reći i da u svim institucijama ima ljudi koji mnogo truda, znanja i energije ulažu u svom poslu i djeluju u skladu sa mogućnostima. Udruživanjem i zajedničkim djelovanjem i reagovanjem možemo mnogo napraviti mnogo više rezultata", ističe izvršna direktorica Nove generacije. ZATVORENA SIGURNA KUĆA Sigurna kuća za djecu koja je takođe radila u okviru rada Nove generacije zatvorena je u martu prošle godine. "Ne mogu reći da nismo imali podršku institucija. Jako dobro smo sarađivali sa pojedinim centrima za socijalni rad i nekim ministarstvima. Ipak, u skladu sa svim potrebama djece nismo mogli da obezbijedimo dovoljnu količinu sredstava za nesmetano funkcionisanje Sigurne kuće. Žao nam je što je tako završilo, ali za adekvatnu i sveobuhvatnu podršku djeci, posebno o jako rizičnim situacijama, potrebna je stabilnost i sigurnost prije svega. Stava sam da je u određenim situacijama Sigurna kuća dobro rješenje za smještaj djece, ali naravno samo kratkotrajno. Mnogo bolji izbor su hraniteljske porodice gdje će dijete dobiti adekvatniju brigu i toplinu porodičnog doma. Ipak, u odabiru porodica je potrebno biti jako obazriv te im pružiti potrebnu obuku i podršku u radu sa djecom, posebno djecom koja su preživjela trauma", ističe ova sagovornica. Da bi se riješio problem djece prosijaka moraju se uključiti sve insititucije, jer je riječ o kompleksnom i komplikovanom problemu. Ukoliko građani uoče djecu u skitnji ili pri prosjačenju stručnjaci preporučuju da se obavijeste nadležni organi, jer je to najbolji način da se pomogne djeci koja djetinjstvo provode na ulicama. Foto: Ilustracija/YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...