Rata veća za petinu

Izvor: Press, 17.Sep.2010, 09:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rata veća za petinu

Zbog vrtoglavog rasta „švajcarca" hiljade korisnika kredita vezanih za tu valutu moraju da vrate dug koji je za kratko vreme porastao za 20 odsto
Rekordan rast vrednosti švajcarskog franka zavio je u crno na hiljade korisnika stambenih kredita širom BiH, jer bankama danas duguju više nego na početku otplate!

Naime, zbog vrtoglavog skoka „švajcaraca", koji se po vrednosti prvi put u istoriji praktično izjednačio s američkim >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << dolarom, mesečne rate uvećane su u proseku za petinu. Tako izgleda kao da većina građana koja se zadužila još pre godinu-dve do sada nije isplatila ni jednu jedinu marku.
Pre samo godinu dana mesečna rata za otplatu dvosobnog stana naše sugrađanke M.R. iznosila je 450 KM, da bi se poslednjih meseci, usled porasta vrednosti franka, približila iznosu od 600 KM. Da stvar bude gora, glavnica koja je u vreme podizanja kredita iznosila 75.000 KM, sada je čak 82.000 KM, pa se može zaključiti da ona do sada ne samo što ništa nije isplatila, već se čak zadužila za još 7.000 KM!
- Posledice sam počela da osećam još krajem prošle godine, kada je kurs krenuo nagore. Tako je i moja mesečna rata u veoma kratkom roku porasla za 100 maraka, a i dalje raste, pa se pitam kako ću uopšte moći da dalje otplaćujem kredit - priča naša sagovornica, koja je želela da ostane anonimna.
Jedan od svojevremeno vrlo popularnih načina zaduživanja kod banaka, krediti kod kojih se iznos rate vezivao uz stabilnu švajcarsku valutu, sada je postao omča oko vrata nemoćnih građana. Od ukupnog broja izdatih kredita u RS, 10 odsto čine upravo takvi krediti. Banke u RS su do danas kreditirale građane sa 362 miliona maraka, a u celoj BiH sa čak 720 miliona KM.
Niža kamata im došla glave
Prema jučerašnjem kursu Centralne banke BiH, vrednost švajcarskog franka dostigla je rekordni nivo od 1,5 KM, s tim što se prognozira i dalji rast, a to se u stručnoj javnosti tumači kao znak poverenja u stabilnost švajcarske ekonomije.

Ranko Labović, finansijski konsultant i bivši bankar, kaže da su krediti vezani za vrednost franka svojevremeno bili jedni od najpopularnijih na tržištu jer je kamata bila i do dva-tri odsto niža nego kod onih u evrima ili markama. Ipak, dobar deo banaka namerno se uzdržavao od plasiranja takvih kredita upravo iz straha od „divljanja" kursa.
- Kamata je u suštini ostala ista i, hipotetički govoreći, onaj ko bi takav kredit vraćao u francima, ne bi osetio razliku u kursu. Međutim, problem je u tome što je vrednost franka, koji je banka kupila na stranom tržištu zbog povoljne cene, znatno porasla, pa i klijent koji kredit vraća u markama mora da plati znatno veću ratu. Klijenti sada mogu samo da se nadaju da će kurs pasti, što objektivno niko ne može pouzdano da predvidi, ili da podignu novi kredit u evrima da bi isplatili stari - kaže Labović.
Nema jeftinog rešenja
S druge strane, u Agenciji za bankarstvo RS tvrde da rast kursa „švajcarca" neće ugroziti stabilnost bankarskog sektora, jer je, kako kažu, reč o samo 10 odsto odobrenih kredita. Slavica Injac, direktorka agencije, takođe kaže da je jedan od mogućih izlaza i „pretvaranje" kredita u onaj vezan za evro.
- Međutim, to uopšte nije jeftino, jer su kamate na druge kredite znatno veće od onih vezanih za franak. Klijent u svakom slučaju treba da porazgovara sa svojim bankarom i pokuša da nađe neki izlaz. Znam da su neke banke već ponudile klijentima konverziju takvih kredita, ali to je prilično skup proces. Naprosto, nema jeftinog izlaska iz ovakve situacije - kaže ona.

Nastavak na Press...



Povezane vesti

Zbog skoka švajcarskog franka veća i rata

Izvor: Capital.ba, 17.Sep.2010

BANJALUKA, Korisnici stambenih kredita u BiH vezanih za švajcarski franak moraće da vraćaju dug uvećan za petinu zbog skoka ove valute koja se po vrijednosti prvi put praktično izjednačila sa dolarom. U Republici Srpskoj /RS/ od ukupnog broja 10 odsto čine krediti vezani za švajcarsku valutu,...

Nastavak na Capital.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.