Izvor: BanjalukaLive.com, 24.Maj.2015, 15:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prijete nam tropske bolesti

Čak 2,5 milijardi ljudi u riziku je od oboljevanja od tropskih bolesti, upozorili su nedavno stručnjaci iz Univerziteta Ujedinjenih nacija. Među zaraznim bolestima koje se najbrže šire su: malarija, denga, lajšmanijoza, lajmska bolest, šistozomijaza i žuta groznica. Trenutno najveća opasnost prijeti od denga virusa koji se ubrzano širi svijetom. Do ovakvih upozoravajućih zaključaka došli su stručnjaci za javno zdravlje iz Velike Britanije. Oni su objavili izvještaj u kome upozoravaju >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << da klimatske promjene mogu da ubrzaju prodor vektorskih zaraznih bolesti u Englesku, ali i u mnoge druge evropske zemlje sa umjerenom klimom. Oni smatraju da će globalno otopljenje i prosječan porast temperature u narednim godinama u evropskom regionu značajno da utiču na širenje denga groznice, virusa Zapadnog Nila i groznice čikungunje, bolesti koje su inače karakteristične za tropske i suptropske oblasti. Ova predviđanja su u časopisu "The Lancet infectious diseases" objavila dva eksperta iz sektora za hitno reagovanje u Institutu za javno zdravlje Engleske - dr Džoljon Medlok i profesor Stiv Lič. Oni u svom radu upozoravaju da su vektorske zarazne bolesti u porastu širom Evrope. Tome u prilog govori i neočekivana pojava malarije u oblastima u kojima je bila eliminisana, kao što je Grčka, ili pojava virusa Zapadnog Nila u istočnoj Evropi, kao i nekoliko slučajeva čikungunje u Italiji i Francuskoj. Nije prvi put da epidemiolozi upozoravaju na mogućnost širenja ovih bolesti. U decembru prošle godine Ujedinjene nacije su upozorile da groznica denga ozbiljno prijeti velikom dijelu Evrope i Sjeverne Afrike. Trenutno su ove oblasti isuviše hladne da bi jaja i larve komaraca prenosnika denga groznice mogli da prežive hladne zimske mjesece. Ali, kako globalna temperatura raste, i ovih oblasti će biti sve manje. Naime, stručnjaci predviđaju da se uskoro u mnogim regionima temperatura neće tokom godine spuštati ispod minus 18 stepeni Celzijusa, što je inače i temperatura na kojoj jaja komaraca koji prenose ove bolesti, umiru. Posljednji izvještaj Univerziteta Ujedinjenih nacija pokazuje da je denga groznica prisutna u oko 100 područja na svijetu, i da je bolest koja se trenutno najbrže širi i prenosi ubodom insekata - prije svega komaraca (iz roda aedes), zatim buva, muva, grinja i krpelja. Do sada je utvrđeno da u evropskom regionu ima samo nekoliko vrsta komaraca koji mogu da budu eventualni prenosnici virusa Zapadnog Nila. Međutim, sa porastom temperature, i staništa najpoznatijeg komarca prenosnika (Culeks species), umnožiće se. Profesor Stiv Lič kaže da su klimatske promjene samo jedan od nekoliko faktora koji doprinose ovakvoj epidemiološkoj situaciji. Širenju pomažu intenzivni međunarodni saobraćaj, češće izlaganje ljudi divljim životinjama i insektima, promjene u uzročnicima (rezistencija na antimikrobne lijekove, porast virulencije). I ovim, drugim faktorima bavili su se britanski epidemiolozi. Oni su dugo nadgledali morske luke, aerodrome i benzinske pumpe u Velikoj Britaniji ne bi li pronašli eventualna legla komaraca - prenosnika. Iako nisu pronašli nijedan primjerak komarca koji potiče iz tropskih krajeva, upozorili su da bi trebalo više obratiti pažnju na deponije na kojima se odlažu korišćene automobilske gume, inače omiljena legla komaraca. U odbačenim gumama se, naime, skuplja kišnica, a u toplim uslovima to su idealna mjesta za razvijanje larvi komaraca. Dugoročna predviđanja britanskih naučnika o širenju tropskih zaraznih bolesti su takođe upozoravajuća: očekuje se da će 2040. godine klimatski uslovi biti takvi da će, na primjer, virusu čikungunje biti potreban samo jedan mjesec da se proširi Londonom, a 2070. godine, virus će se proširiti na cijelu jugoistočnu Englesku za samo tri mjeseca. I Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će se bolesti koje prenose vektori širiti i jačati u narednim godinama. U Evropi su već zabilježene autohtone epidemije čikungunja groznice u Francuskoj i Italiji 2007. i 2010. godine, denge u Francuskoj i Hrvatskoj, pa je realna opasnost da se te bolesti odomaće u Evropi, ukoliko se ne preduzmu preventivne mjere u punom opsegu. Trenutno ne postoji lijek, niti vakcina protiv denga groznice, kao ni protiv virusa Zapadnog Nila. Jedina zaštita je smanjivanje rizika od ujeda komaraca. Denga virus uzrokuje toliko visoku temperaturu da se osobe koje ga imaju osjećaju kao da im se kosti lome. Povišena tjelesna temperatura, glavobolja, umor, bol u zglobovima, osip na koži, natečeni limfni čvorovi, bol u očima, najčešći su simptomi virusa Zapadnog Nila. Obećavajuća vakcina protiv denga virusa mogla bi da bude prekretnica poslije dvogodišnjeg testiranja u pet azijskih zemalja. Doktorka Marija Rosario Kapeding je jedna od istraživača. Ona kaže da je vakcina prepolovila broj slučajeva denga groznice i značajno umanjila broj ozbiljnih slučajeva koji uzrokuju krvarenje: - Djelotvornost vakcine protiv denga hemoragične groznice, prema kriterijumima SZO, posle tri doze bila je 88,5 odsto. Još jedno obimno istraživanje odvija se u Latinskoj Americi, a vakcina bi mogla da bude dostupna ove godine. Uskoro bi mogli da se pojave i drugačiji načini za sprečavanje virusa. Na "Džons Hopkins" istraživačkom institutu za malariju, profesor Džordž Demopulos otkrio je način za blokiranje denga virusa kod laboratorijskih komaraca. Sljedeći korak je, kaže on, da se isto učini kod divljih komaraca. - Denga, kao i malarija, jesu bolesti koje je jedino moguće kontrolisati kroz više pristupa. One su kao rat. Ne možete da pobijedite u ratu samo sa jednim oružjem. Potrebno vam je više vrsta oružja i strategija da biste pobijedili u ratu. Isto se odnosi na te bolesti. (Novosti)

Nastavak na BanjalukaLive.com...