Izvor: BanjalukaLive.com, 29.Maj.2015, 21:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Osvježenje iz Beograda: Sladoled od kajmaka i slanine!

Dva Beograđanina i dvojica Valjevaca u glavnom gradu Srbije, između ostalog nude sladoled od kajmaka. Broj ukusa u dnevnoj ponudi sladoledžinice "Crna ovca" je 16. Ako je kišovito vrijeme, majstori ne prave sladoled od limuna i bosiljka ili kruške jer su voćni ukusi hladni i više idu kada je toplije vrijeme. Onda je na redu sladoled od oraha, kafe, lješnika, susama, slano-slatke karamelizovane pavlake, crne i ili bijele čokolade... Ako im od dobavljača mlijeka ne stigne odgovarajuće pasterizovano >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << mlijeko, određenog procenta masti, uskratiće mušterije i za ukus koji se najviše traži – od kajmaka. Liz hladne poslastice u kome je bilo komadića slanine bila je privilegija samo prvih mušterija, po otvaranju objekta. Uz osmijeh, sladoledžije kažu da će ga ponoviti kao i da su posvećeniji sastavljanju recepta sladoleda od kozjeg mlijeka. Za nešto više od tri nedjelje, koliko rade, ponudili su više od 40 ukusa. Kako kaže Zoran Jevtović, plan im je da u prvoj sezoni podvuku crtu ispod 120 do 150 ukusa. Koči ih jedino dostupnost sastojaka. Sve što uspijeva na našem podneblju uzimaju od lokalnih dobavljača. Orah je iz Azanje, maline iz Arilja, ali zato moraju da koriste susam iz Makedonije, a lješnik iz Turske. Uočili su da u Beogradu nedostaje kvalitetan sladoled. "Opredijelili smo se za pristup koji je između italijanskog tradicionalnog i američkog savremenog. Prvi se drže tradicije, a drugi eksperimentišu. Jedni imaju finu kohezivnu teksturu, a drugi masnoću. Odbacili smo i svaku pomisao da kupimo vještačke arome i sipamo ih u vodu ili mlijeko i to prodajemo", kaže sagovornik "Politike". Dvije godine su učili i istraživali, a Zoran Jevtović bio je mjesec dana na obuci u jednoj sladoledžinici u Breši, u sjevernoj Italiji. Majstor iz Bolonje, u čijoj radnji se svakodnevno, već četvrt vijeka, proizvede više od pola tone sladoleda, bio je u Beogradu da otkrije još pokoju tajnu. Ideja kreće od kreativnog Ivana Živića, zatim Zoran Jevtović sabira kalorije i upoređuje sastojke namirnica, dok su Bojan Radonja i Vladimir Ranković vješti operativci. Odgovornost dijele. Ipak, kažu da je praksa presudna. Tako su u hodu odlučivali da u pojedinim receptima smanje šećer, a da u voćnim sladoledima povećaju procenat voća na više od 70. Bilo je, priznaju, i kikseva. U jedan čokoladni kontingent sladoleda stavili su previše kakaa pa se umjesto pred mušterijama ta poslastica našla u porcijama samo za rođake. (BLLIVE, Foto:couselling/pixabay.com)

Nastavak na BanjalukaLive.com...