Izvor: BanjalukaLive.com, 29.Nov.2017, 21:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Medicinari na odvikavanju: Puše i liječe

U domovima zdravlja širom BiH u toku je projekat odvikavanja od pušenja medicinara, koji u ovom poroku nimalo ne zaostaju za ostalim građanima.Anketa koja je sprovedena u 8 najvećih domova zdravlja u RS, a kojom je obuhvaćeno 314 zdravstvenih radnika iz službi porodične medicine, pokazala je da među medicinarima ima 22,7 odsto svakodnevnih i 8 odsto povremenih pušača.Najveći procenat, njih 28,1 odsto, puši dvije do tri decenije, dok 27,1 odsto ima 30 i više godina pušačkog staža, >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << piše "Euro Blic".U Institutu za javno zdravstvo (IJZ) RS objašnjavaju da se, u pogledu neprihvatanja činjenice da su zavisnici i nemogućnosti da ostave ovaj porok, zdravstveni radnici ne razlikuju od ostalih pušača.- Oni imaju informacije i znanje o štetnosti pušenja duvana i duvanskih proizvoda, ali upravo zbog razvijene nikotinske zavisnosti ne mogu tek tako prestati sa pušenjem. Nikotinska zavisnost ne bira svoje žrtve – kaže specijalista socijalne medicine u IJZ Stela Stojisavljević.Žvakaće gumePrema njenim riječima, da bi prevladali zavisnost, najvećem broju pušača potrebna je stručna pomoć u vidu savjetovanja o izazovima prestanka pušenja i zamjenskoj nikotinskoj terapiji.U okviru pomenutog projekta, Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) FBiH već je donio odluku o nabavci žvakaćih guma i flastera, koji lekarima i medicinskim sestrama treba da olakšaju put „skidanja“ sa nikotina.U ovom zavodu podsjećaju da su ranija istraživanja, koja su rađena u FBiH, ukazala na značajnu raširenost pušenja među medicinarima.– Kako zdravstveni radnici pružaju usluge odvikavanja i prestanka pušenja, izuzetno je važno redukovati broj pušača među njima, odnosno jačati njihovu ulogu uzora ponašanja za svoje kolege, pacijente i širu javnost – kaže federalni kordinator za kontrolu duvana i pomoćnik direktora za stručne poslove u ZJZ Aida Ramić Čatak.Teška zavisnost i nedostatak voljeMedicinari – pušači sa kojima smo razgovarali, a koji su zamolili da im ne otkrivamo identitet, priznaju da već odavno pokušavaju da “bace” cigarete, ali da ne ide glatko.– Bez pauze pušim već 27 godine. Znam da je davno bilo vrijeme da batalim ovaj porok, samim tim što, kao ljekar, u tančine znam sve njegove pogubne posljedice, ali badava. Odnedavno imam nekih zdravstvenih problema, pa sam malo smanjio, u nadi da ću u dogledno vrijeme potpuno prestati. Cijeli radni vijek savjetujem pacijente da su cigarete štetne, a sam pušim kutiju i po dnevno – kaže jedan doktor.Promjena ponašanjaM. V. (40), medicinska sestra iz Banjaluke, ističe da je počela da puši sa 17 godina, te da je u dva navrata po par mjeseci ostavljala cigarete.– Međutim, uvijek bih našla neki razlog da počnem, što je dokaz da je riječ o velikoj zavisnosti. Činjenica je da mnogi pušači, bez obzira čime se bave, teško odustaju od ovog poroka, pa tako i medicinari - ističe ona.Profesorka Ramić Čatak ističe da je prestanak pušenja, bez obzira na godine, pol, zanimanje, zahtijevan i složen oblik promjene ponašanja.– Kroz njega neki ljudi prođu sami i za kraći period, a nekima treba duže vremena i dosta podrške. Važno je biti uporan i imati želju izboriti se sa samim sobom, te pobijediti pušenje kao bolest zavisnosti – poručuje ona.Tehničari puše više od doktoraRezultati istraživanja rađenog u Srbiji u 2014. godini pokazali su bilježi se 38% pušača da je među zdravstvenim radnicima 38 odsto pušača, od čega 37,6 među muškarcima i 37,8 odsto među ženama.Kod medicinskih sestara i tehničara zabilježeno je 41,7 odsto, a kod doktora medicine 29 odsto pušača.Rezultati više istraživanja rađenih u Hrvatskoj pokazali su da je u 2011. među zdravstvenim radnicima bilo 26,4 odsto pušača, od čega 19,4 među doktorima medicine, a 29,4 odsto među medicinskim sestrama i tehničarima, piše "Euro Blic". Foto: Ilustracija/YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...