Izvor: BanjalukaLive.com, 20.Avg.2017, 21:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lakše razviti biznis plan nego ga sprovesti u djelo

Startap u RS i BiH finansijski se podržava uglavnom iz grantova namijenjenih osjetljivim kategorijama, banke za početni biznis ne daju novac, a najbolje ideje spremne su da finansiraju samo svjetske kompanije.Da bi dobru poslovnu ideju pretvorili u uspješan startap stanovnici Srpske, pa i BiH, ne mogu računati na pomoć banaka, ako nemaju imovinu koju mogu da založe pod hipoteku.Zbog toga se čini da je lakše razviti biznis plan nego ga sprovesti u djelo, piše "Euro Blic". Startap se definiše >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << kao osnovna poslovna ideja pojedinca, ponekad i grupe ljudi, koji su odlučili da postanu preduzetnici, osnivaju preduzeće i počinju raditi, bez prethodnog znanja ili veze sa preduzetništvom.Startap kao takav pojavljuje se u svim oblastima poslovanja. Tako je Dunja Pejić iz Banjaluke uspešno razvila malo preduzeće „Salatica“ koje uzgaja organsku hranu, ali kaže da je bila primoprana da uzme nenamjenski kredit, zaduži se po nepovoljnoj kamati, ali i da posudi dio novca."Nenamjenski kredit nema grejs period, što znači da je zbog kreditnog opterećenja normalno poslovanje onemogućeno. Takođe, projekti koji dodjeljuju grantove razmatraju samo one subjekte koji uspješno posluju određeno vrijeme, dok pomoć za pokretanje biznisa i omogućavanje podsticajnog poslovnog okruženja zapravo izostaje, što smatram velikim problemom za razvoj preduzetništva", izjavila je Pejić.Primjer ideje za uspješan startap je i pametno ogledalo koje su osmislili banjalučki studenti Radoš Budiša i Staša Đurović, a riječ je o panelu za oglašavanje kojim se upravlja preko interneta.U RS nisu imali mnogo uspeha sa ovom inovacijom, dok je turska kompanija “Sente link“, koja je kako kažu, druga ili treća u svijetu po razvijanju startapa, bila spremna da u ideju uloži 100.000 dolara, pomogne im da je razviju, a zatim i da osnuju vlastito preduzeće. Djeca u RS nisu uspjela obezbijediti ni 4.000 KM za put u Tursku.Direktor Inovacionog centra Banjaluka Drago Gverić kaže da startap u RS funkcioniše dosta drugačije nego u svijetu. Dok u razvijenim zemljama on čini ozbiljniji dio početne zajednice poslovanja, te prerasta u preduzeća koja se šire i postaju ozbiljni igrači u okviru poslovnog sektora, kod nas obuhvata i socijalne kategorije."U BiH najčešće međunarodne organizacije pružaju podršku startapima kroz socijalna preduzeća. Ugroženim kategorijama stanovništva i siromašnim regijama grantove i donacije daju UN, USAID i Evropska komisija, te tako podstiču samozapošljavanje", rekao je Gverić.Kaže da kod domaćih banaka skoro da i nema kreditnih linija za startap jer novoregistrovano pravno lice nema finansijko pokriće kao garanciju za dobijanje kredita, niti ima imovinu da je stave pod hipoteku. Zato je i u svijetu najčešća putanja osnivanja firme preko velikih kompanija koje su zainteresovane da otkupe pravo ili kupe startap."To se velikim firmama i investitorima isplati jer ne troše svoje vrijeme i resurse, a ako se ideja pokaže dobra, imaju novac da je razviju dovoljno da bi bila široko primijenjena. To je najčešći način funkcionisanja startapa u svijetu", kaže Gverić.On kaže da je kroz startap akademiju ICBL prošlo oko 500 polaznika, sa oko 120 prijavljenih poslovnih ideja. Uspješno je nastavilo da posluje četrdesetak preduzeća, sa oko 250 zaposlenih."Od tog broja dvije trećine su IT kompanije koje se relativno brzo šire i imaju problem manjka radnika, jer od jednog ili dva zaposlena veoma brzo dođu u fazu u kojoj im treba od pet do 15 obrazovanih ljudi", rekao je Gverić.Dodaje da početnici kod njih prođu obuku kako uspješno da vode preduzeće da ne bi poslije imali veći problem kako da ga ugase. Foto: Ilustracija/yAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...