Izvor: BanjalukaLive.com, 07.Sep.2017, 23:23 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Frida i Enver spojili Gradišku i Tuzlu
Osjećanja narodnog heroja Envera Šiljka, kojeg su ustaše strijeljale u Tuzli početkom Drugog svjetskog rata, iskazana u pjesmi „Je l’ ti žao što se rastajemo“, nakon sedam i po decenija pobudila su buru emocija u njegovom rodnom kraju.On je ovu pjesmu napisao neposredno prije strijeljanja u tuzlanskom zatvoru i posvetio svojoj ljubavi Fridi Laufer, mladoj Jevrejki i skojevki, sa kojom je zajedno proveo prve ratne godine i uhapšen u okolini Tuzle.Frida, tada 21-godišnja djevojka deportovana >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << je u ustaške logore i zajedno sa njihovim djetetom pogubljena u Aušvicu.Enver je svoju pjesmu pevao u zatvorskoj ćeliji i ispred streljačkog stroja. Njihova ljubavna priča godinama i decenijama prepričava se u Tuzli, gdje je na inicijativu sadašnjeg gradonačelnika Jasmina Imamovića gradskom mostu dato ime Envera Šiljka i Fride Laufer, dvije ulice u gradu soli dobile su njihova imena, a neprebolna ljubav inspirisala je Imamovića da napiše roman “Slana zemlja”. Poslije reportaže u “Euroblicu”, tragična ljubav narodnog heroja iz Gradiške Envera Šiljka dobila je novu dimenziju.Delegacije dva grada, njihovi čelnici, potom glumci, pjevači, muzičari, filmski stvaraoci i drugi umjetnici Tuzle i Gradiške su u u Ulici Envera Šiljka u gradu na Savi, održali nesvakidašnji skup na kojem je bila Enverova i Fridina rodbina, te mnogi mještani.- Ovim smo dobili potpuni i savršenu sliku jedne ljubavi i dva mlada života, njihove antifašističke borbe kao trajne vrijednosti koja nas ujedinjuje i spaja – rekao je tuzlanski gradonačelnik podsjetivši da je dan sjećanja počeo u isti dan i čas, 5. novembra u 15 sati i 15 minuta kada je prije 76 godina Šiljak pogubljen. Čudesno je bilo njegovo držanje, kazao je Imamović, kada je ispred ustaških cijevi, pjevao pjesmu “I umerijeću, prežalit te neću”, a njegov glas dopirao do Fride kroz zatvorske zidine i ograde, u njenu ćeliju.- To su prepričali Tuzlaci primorani da prate strijeljanje, a njihovo svjedočenje nadživjelo sve bure rata i teror ustaških vlasti. Tek sada, dolaskom u Gradišku, u rodni kraj Envera Šiljka, u potpunosti sam stekao sliku o 22-godišnjem heroju, njegovim porodičnim korijenima, sklonosti ka muzici, sportu i nepokolebljivoj želji za slobodom - naveo je Imamović koji je, zajedno sa delegacijama Opštine Gradiška, SUBNOR, Enverovom i Fridinom rodbinom položio cvijeće na biste Envera Šiljke, ali i drugih heroja, Lepe Radić i Stevana Dukića.- Danas je suviše emocija osvojilo moje srce. Ovaj dan je poseban zato što očima punim suza slavimo ljubav. U našoj porodici se uvijek pričalo o mojoj tetki i o Enveru, to je tema koja se prenosi generacijama – istakla je Tuzlanka Frida Laufer koja je ime dobila po tetki.Frida, arhitekta u penziji je u Gradiški upoznala i pravnicu Enveru Šiljak iz Bihaća koja je ime dobila po stricu heroju.- Ovaj susret me je prosvetlilo, otvorio vidike do neslućenih razmjera. Ljubav, iskrena i topla, zbog koje zaboli duša, a to je najteža bol, nema prepreka ni granica. Okrutno vrijeme fašizma prekinulo je mlade živote, ali je zato preživjela njihova ljubav, njihova ideja i ona sada spaja dva grada – emotivno je svoje impresije iznijela Envera Šiljak.Iz knjige na veliko platnoU programu “Je l’ ti žao što se rastajemo” nastupili su umjetnici dva grada, glumci Draško Vidović, Admir Mešić, Nedim Malkočević, muzičari Miroslav Vuković, Nikolina Kalajdžić, Miloš Ilić, Amel Crnojević, Saša Rajić, solista Ljuban Trbojević, a promovisan je roman “Slana zemlja” te premijerno prikazan film istog imena reditelja Jasmina Durakovića iz Sarajeva.- Poslije ove nevjerovatno pozitivne i dobre priče iz Gradiške planiramo snimanje dugometražnog igranog filma. To se nameće kao sljedeći korak. U Tuzli i Gradiški postoje glumci, muzičari, pisci i drugi umjetnici koji to mogu “iznijeti” i ovu tragičnu sudbinu, ispisanu u romanu “Slana zemlja” postaviti na veliko platno i na male ekrane – rekao je Duraković obrativši se velikom auditorijumu u “Kulturnom centru”.Umoreno 4.000 djeceZoran Adžić, načelnik Gradiške podsjetio je na snažnu antifašističku ideju koja živi u ovom kraju, gdje je u Drugom svjetskom ratu umoreno 14.000 stanovnika među kojima više od 4.000 djece.Izvor: Milan Pilipović/EuroBlic, Foto: BLLIVE
Nastavak na BanjalukaLive.com...





