Izvor: BanjalukaLive.com, 30.Apr.2015, 23:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Emotivna ucjena – najjača manipulacija

Prema definiciji manipulacija je model ponašanja u kojem neko koristi međuljudske odnose kako bi prikrio ili dobio određenu informaciju, odnosno izvrće činjenice ili istinu kako bi osvojio nečiju naklonost ili pribavio korist za sebe. Manipulatori ostvaruju moć i kontrolu nad osobom koju manipulišu, što samo jača njihovu želju da „drže sve konce u rukama". Iako ovako definisana manipulacija ima negativno značenje, psiholozi tvrde da je koristimo svi, često i nesvjesno, da postoji >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << u svakoj vrsti odnosa, i poslovnoj i privatnoj i prijateljskoj. „Uvukla" se u komunikaciju i svakodnevno funkcionisanje, ali sa tom razlikom što „nesvjesne" manipulacije ni sam manipulator često nije svjestan i iza nje najčešće ne stoje „zle namjere". Posebno dobri manupulatori u tom smislu su najmlađi, vrlo lako ukapiraju šta „prolazi" kod roditelja i tu taktiku koriste uvijek kada nešto žele. Ako osjete da ste podložni manipulaciji i ako im ona samo jednom „prođe", vrlo brzo postaće „gospodari kuće", tvrde dječji psiholozi. Sredstva manipulacije su brojna. Ponekad njima uspijevamo da kod drugih izazovemo osjećanja koja će ih navesti da se sami podčine našoj volji. Takva je, na primjer, emotivna ucjena, jedno od najmoćnijih sredstava manipulacije. Psiholozi je zovu i „reket osjećanja" koja manipulatoru pružaju lažni ojsećaj zaštićenosti, pišu "Večernje novosti". Naime, emotivna ucjena daje nam moć da nad nekim kome je stalo do nas ostvarimo dominaciju, tako što ćemo kod njega pokrenuti emocije. Na praktičnom primjeru to može da izgleda ovako – majka manipuliše svojom odraslom ćerkom tako što joj stalno naglašava koliko se žrtvovala za nju kada je bila dijete, što kod ćerke izaziva osjećaj griže savjesti zbog koje toleriše svako majčino ponašanje. Ili, žena koja suzama od svog muškarca uvijek „iskamči" ono što želi. Na taj način manipulatori se osjećaju zaštićeno, jer emotivnim ucjenama uvijek postignu ono što žele. One su im odbrambeni mehanizam od suočavanja sa stvarnošću, ali i dokaz da su voljeni i nekome važni. Emotivne ucjene često su i nesvjesne, odnosno mnogi ih izazivaju bez jasne želje da ostvare cilj. Vrlo sličan način manipulacije je i samosažaljenje. Manipulatori često grade sliku o sebi kao o nesrećnoj, jadnoj i napaćenoj osobi koju treba sažaljevati. Bespomoćnost i uloga žrtve izazivaju empatiju, što je „pogodan" teren za manipulaciju. Ko se ne bi sažalio na nesrećno i napaćeno biće koje od nas ne traži ništa drugo do malo ljubavi i razumijevanja? Dženet Vulf, specijalista za partnerske odnose, tvrdi da su i lične uvrede izuzetno jako sredstvo manipulacije. U komunikaciji dvoje ljudi koji su u emotivnoj ili prijateljskoj vezi to se svodi na „ti" rečenice kojima optužujemo drugu stranu u raspravama. „Ti si grozna osoba, ne umiješ da pokažeš ljubav i zbog tebe se ovako ponašam", ili „ti nisi dobar prijatelj, nikada te nema kada si mi potreban", klasični su primjeri ovakve vrste maniuplacije. Pored vrijeđanja, etiketiranja, laži, prijetnje i ucjene uobičajeni su načini manipulacije, kao i ismijavanje tuđe ličnosti. Ona je vrlo česta u poslovnim odnosima, tvrde stručnjaci, i vrlo uspješno uspostavlja kontrolu nad nekim, jer je nedostatak samopouzdanja najčešća psihološka „boljka" modernog čovjeka, pokazuju istraživanja. Prijetnje odbacivanjem su, takođe, vrlo moćno sredstvo manipulacije a psiholozi tvrde da se on najčešće sreće u vaspitanju. Majke su, na primjer, sklone da kažu djetetu: „ako ne budeš dobar, ja više neću da se igram sa tobom", što iako nije zlonamjerno, mališanu šalje potpuno pogrešnu poruku. Vrlo često koristi se i „agresivno zapitkivanje" koje pretpostavlja da na svaki odgovor sledi novo pitanje „zašto". Na taj način uništava se autoritet sagovornika i argumenti preobličavaju u formu koja odgovara manipulatoru. Manipulacija, međutim, može biti upakovana i u „lijepe riječi" i nasmijano lice. Naime, laskanje i ulagivanje odlično manipulišu drugima, možda čak i bolje nego uvreda. Iako stvaraju suprotne efekte, u prvom slučaju manjak samopouzdanja i sumnju u sopstvene vrijednosti, u drugom precjenjivanje sposobnosti i jačanje narcisoidnih osjećanja, oba načina izuzetno su moćna. Izazivanjem intenzivnih osjećanja komplimentima i prenaglašenim izlivima ljubavi stvara se nerealan osećaj pripadnosti i bliskosti. A mnogima to jako nedostaje. Manipulacija se, tvrde stručnjaci, toliko provlači kroz komunikaciju, bilo o kome da se radi, da je, maltene, nemoguće zaštiti se ili je izbjeći. Ako smo samosvjesne i stabilne ličnosti možda ćemo umjeti da se odupremo manipulaciji na poslu, ali će uvijek postojati neko na koga smo posebno osjetljivi i ko umije da nam „pronađe žicu". Mnogi od nas su, posmatrajući ponašanje svojih roditelja, i sami preuzeli ovaj vid komuniciranja. Da bi se barem djelimično odbranili, prvi korak je da vjerujemo u sebe i svoje kvalitete, da budemo svjesni svojih emocija, da ih razumijemo i prihvatamo, da znamo objektivno da sagledamo sebe i da umijemo jasno da iznesemo svoje stavove i želje. Otvorena i direktna komunikacija ključna je u svakom odnosu, pa je jako važno i shvatiti na koje načine mi manipulišemo drugima. Postoje različiti načini da se izborimo za svoje stavove i želje, manipulacija ne mora biti jedini. Koliko ćemo joj biti skloni zavisi od mnogo faktora, ali su životna uvjerenja, vaspitanje, emocionalna inteligencija i nivo samopouzdanja presudni. Zbog toga birajte koga ćete voljeti i sa kim ćete se družiti, jer psiholozi tvrde da preuzimamo obrasce ponašanja od bliskog okruženja i da vremenom počinjemo „psihološki da ličimo" na ljude koji su nam važni. (BLLIVE, Foto: Ilustracija/Yayimages)

Nastavak na BanjalukaLive.com...