Izvor: BanjalukaLive.com, 01.Feb.2015, 18:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Droga u vagini, novac u čokoladi!

Preko državne granice između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja švercuje se sve i svašta, počev od stoke, tekstila, kozmetike, tehničke robe, cigareta, pa do oružja, droge, seksualnih pomagala, čak i mrtvih ptica! Graničari i carinici kažu da je sistem šverca organizovan na razne načine u zavisnosti od dosjetljivosti prevaranata. Pokušava se prošvercovati doslovno sve, a način na koji se to radi zavisi od osobe do osobe. Bilo je tako slučajeva da su šverceri krili cigarete >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << ili drogu u mrtvačkim sanducima, invalidskim kolicima, dječijim sedalicama u kojima bi namjenski isjekli dno i unutra sakrili robu, ili pak ispod tapacirunga, točkova vozila i na raznim drugim mjestima, piše "Press RS". I tu nije kraj njihovoj dovitljivosti. Graničari su prije nekoliko godina ostali zaprepašćeni kada su uhvatili jednu državljanku BiH, koja je u svoj polni organ sakrila 23 grama heroina. Žena je heroin ubacila u prezervativ, koji je potom ugurala u rodnicu, i pokušala da pređe granicu na području Orašja, ali su je graničari spriječili u tome. Da građani švercuju svašta, govori još jedan slučaj iz Gradiške kada je jedan italijanski lovac pokušao da iznese iz BiH više od 20 retkih zaštićenih ptica. Ptice su bile mrtve i skrivene u njegovom automobilu, a otkrivene su zahvaljujući pronicljivom oku carinika, koji je posumnjao da Italijan nešto krije. Skladištenje veliki problem Damir Župarić, pomoćnik direktora u Sektoru za sprovođenje propisa u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kaže da njihovi službenici godišnje oduzmu robu vrijednu između pet i šest miliona maraka, koja se pokušava prošvercovati u BiH ili izneti iz zemlje. Dodaje da se u skladištima UIO trenutno nalazi roba vrijedna oko 9,4 miliona maraka, koja je proteklih godina oduzeta od švercera. Od tog broja 6,3 miliona maraka vrijedna roba je već pravosnažno oduzeta, a za ostalu se čekaju odluke nadležnih sudova. Župarić ističe da ovo predstavlja opterećenje za UIO koja mora da plaća prostor za skladištenje tolike robe, koja s vremenom gubi na vrijednosti ili se na kraju mora uništiti. On pojašnjava da su samo u prošloj godini prodali robu u vrijednosti tek od 120.000 KM, dok je istovremeno uništena roba vrijedna čak 1,6 miliona maraka. Kaže da se uglavnom uništava akcizna roba, ali i lijekovi te falsifikovana roba, u zavisnosti od odluke nadležnih sudova. - Mi po zakonu moramo da oduzmemo svu robu koja se ne prijavi za carinjenje. Poseban problem nam predstavlja voće, povrće i druga lako kvarljiva roba, koju moramo da skladištimo, i ona za nekoliko dana istrune. Mislim da bi bolje rješenje bilo da onoga ko pokuša da prošvercuje robu, natjeramo da plati carinu za nju, plus još kaznu - ističe Župarić. Prema njegovim riječima, najviše se šverca van graničnih prelaza i nije uvijek jednostavno ući u trag osobama koje na ovaj način unose ili iznose robu iz zemlje. Iz tog razloga nepoznato je i koliko se godišnje robe na ovaj način uopšte prošvercuje. - Ranije su preko Drine postojale tradicionalne rute za šverc stoke. Šverceri su za te namjene napravili posebne čamce sa širokim dnom u koji je moglo stati i do deset grla stoke. Sada se stoka u njima manje švercuje, a više tekstil i akcizna roba - pojašnjava Župarić. On ističe da, kada je u pitanju šverc preko graničnih prelaza, robu najviše pokušavaju da prokrijumčare u autobusima i kombijima, a manje u automobilima. Uprkos uvreženom mišljenju da se švercuje samo pri ulazu u BiH, Župarić kaže da je zabilježeno više slučajeva da se roba iznosi iz zemlje. Primjećene su i pojave koje se po njegovom mišljenju više mogu svrstati u neku sivu trgovinu, a koju je gotovo nemoguće iskorijeniti. - Primjera radi, svaki putnik ima pravo da prenese preko granice šteku cigareta. Imamo onda slučajeve gde vozači autobusa, koji idu iz BiH za inostranstvo, zamole putnika da uzme šteku cigareta i prijavi na carini kao da je njegova. Za to im da ili ne da neku manju novčanu naknadu. Ako uzmemo da u autobusu ima i do 50 putnika i neka svako uzme po šteku cigareta, to je već 50 šteka. Poznato je da u inostranstvu, kao na primjer u Njemačkoj, najjeftinija kutija cigareta iznosi pet evra, pa se iz toga da zaključiti koliko se zaradi samo po toj jednoj autobuskoj turi. Treba uzeti u obzir da, na primjer, neki prevoznici imaju dnevno i po 11 tura za inostranstvo. Kada to pomnožiš sa 50 šteka, može se samo zamisliti koliko je to novca u jednom danu. I ovu pojavu je teško sankcionisati jer je faktički sve legalno. Svaki putnik je iznio po šteku cigareta iz BiH i ne može se dokazati da ona nije njegova - pojašnjava Župarić. On ističe da je ovo samo jedan od vidova na koji se šverceri dovijaju kako bi prevarili carinike i državu. Još jedan od češćih načina šverca u autobusima jeste taj da putnici skrivaju nelegalnu robu u svojim putnim torbama. Župarić kaže da nije uvijek lako otkriti da li neko kod sebe ima robu, koju pokušava da prokrijumčari, jer dnevno preko graničnih prelaza prođe na hiljade vozila i ljudi, tako da je fizički nemoguće sve detaljno pregledati. Prema njegovim riječima, obično se u takvim slučajevima švercuje tehnička roba, kao što su mobilni telefoni, LCD televizori, laptopi, i slično, ali i novac, parfemi, proizvodi za higijenu i druga roba. Tako su carinici i graničari u prethodnih deset dana zaplijenili više od 220.000 maraka u raznim valutama, koje je više državljana Kine pokušalo da iznese iz BiH. U svim slučajevima Kinezi su zemlju pokušali da napuste preko aerodroma u Sarajevu, a novac je nađen u njihovim putnim torbama, sakriven u omote od čokolada, kutijice od bombona, salvete i slično. Prvo je prije desetak dana na aerodromu u Sarajevu uhvaćena Kineskinja koja je pokušala da iznese iz BiH 45.210 evra. Ova žena je trebalo da otputuje avionom za Dubai, a odatle dalje za Šangaj. Koliko je bila dovitljiva, pokazuje podatak da je novac pažljivo urolala u foliju, a potom ih sakrila u omote od čokoladica "tviks" i "kinder bueno". Nekoliko dana kasnije ponovo je na ovom aerodromu otkrivena grupa od 18 Kineza, koji su pokušali da iznesu iz BiH 107.315 evra, 2.310 jena, 506 dolara, 2.000 forinti i 360 KM, kao i veću količinu cigareta, kafe i alkohola. I oni su, kao i prethodna Kineskinja, novac motali u folije i krili u slatkiše. I carinici imaju cake Župarić ističe da se, takođe, dešava da neke osobe robu švercuju tako što dnevno prelaze više puta granicu s manjom količinom robe u automobilu i preko različitih graničnih prelaza. S obzirom na to da se na graničnim prelazima može cariniti roba vrijedna do 1.500 KM, dešavalo se da neko prenese robu i kaže da je to za njegovu ličnu upotrebu. Nakon toga, ponovo to isto pokušava da učini, ali preko nekog drugog graničnog prelaza. Župarić kaže da su iz tog razloga napravili interni softver, takozvana Carinsko-putnička deklaracija (CVD) u koji carinici unose podatke o putnicima koji su prešli granicu sa nekom robom, a koju su prijavili za ličnu upotrebu. Na taj način se ne može desiti da ista osoba sa istom "pričom" pokuša da zavara carinike na različitim graničnim prelazima. Treći način šverca, koju su carinici zabilježili, jeste da se skriva roba u robi. To se obično dešava u carinskim ispostavama (CI) gdje se carine veće količine robe. Jedan od načina na koji šverceri rade jeste da, na primjer, uvezu veliku količinu tekstila koji dovezu kamionom u CI na carinjenje. Prijave da u kamionu imaju tekstil, a oni između te robe ubace tehničku ili neku drugu vrijednu robu koju, naravno ne prijave. Međutim, Župarić upozorava da će i tome uskoro doći kraj jer su se carinici "naoružali" specijalnim kamionima sa skenerima pomoću kojih će lakše otkrivati prevare. Riječ je o dva kamiona, koja je carinicima donirala kineska vlada, a kojima će uskoro krenuti u lov na švercovanu robu u kamionima i kombijima. I dok im je prije za pregled nekog kombija trebalo minimum dva i po sata, posao će sada riješiti za pola sata, što je ogromna ušteda vremena i samim tim moći će se pregledati mnogo veći broj vozila. - Ono što je još aktuelno kod švercera jeste da umanjuju vrijednost robe prilikom carinjenja. To je naročito teško otkriti kada su u pitanju zemlje sa kojima nemamo bilateralne ugovore, kao na primjer sa Kinom, pa ni sa Turskom nismo imali donedavno, a poznato je da se 99 odsto tekstila uvozi iz te dvije zemlje. I onda nam dođe čovjek i na primjer kaže da čarapa košta jedan fening, a mi nemamo mogućnost da to provjerimo i ne možemo da utvrdimo osnovicu - kaže Župarić. Kao i šverceri i carinici se dovijaju na razne načine da im uđu u trag, od obavještajaca na terenu, preko analitičara, do spoljnih izvora. Ponekad se na osobi može primijetiti da radi nešto nelegalno, ali nekada ne, što zavisi od njihovog iskustva. Ako je riječ o kriminogenoj osobi, koja se bavi švercom, onda je nemoguće na njoj bilo šta primijetiti, jer su hladne kao špricer i ne ponašaju se sumnjivo. S druge strane, oni kojima je to prvi ili drugi put, oni daju neke signale na osnovu kojih se može vidjeti da nešto kriju. - Za detaljan pregled automobila izgubi se više od sat i po vremena, tako da je nemoguće sve automobile pregledati, pa onda idemo nasumično na granične prelaze i radimo akcije u kojima se uvijek nešto nađe. Naši timovi iz Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, koji su dobro opremljeni, obično rade putni pregled u posebnim halama za pregled robe. Međutim, treba imati u vidu i da se ne nađe u svakom vozilu švercovana roba. Dešava se u masi slučajeva da ne nađemo ništa skriveno - kaže Župarić. Dodaje da im je značajnu pomoć u otkrivanju švercovane robe pružila američka vlada koja im je donirala brojne uređaje koji olakšavaju rad carinicima. Jedan od njih je i kombi u kojem se nalazi skener za ručni prtljag i pakete. Kombi je mobilan i može da ide od granice do granice. Upravo zahvaljujući tom kombiju, carinici su nedavno otkrili više od 30.000 evra, koje su nepoznate osobe pokušale nelegalno da iznesu iz zemlje. Župarić ističe da šverceri sve više odustaju od ranijeg metoda da robu prenose, kao na primjer skrivenu ispod tapacirunga, haube, pravljenjem duplog dna, sjedišta i slično, s obzirom na to da su svjesni da se vozila u takvim slučajevima oduzimaju. Župarić kaže da je u prošloj godini zabilježeno dvadesetak slučajeva da su otkrili robu u vozilu sa prepravljenim dnom. Još jedan značajan uređaj u otkrivanju švercera jesu "Buster" uređaji pomoću kojih se može napraviti provjera u dubini od 20 do 30 centimetara, tako što se očitava gustoća. Na taj način može se vidjeti da li se, na primer, među odećom kriju parfemi, tehnički uređaji i slično. On dodaje da su službenici UIO BiH proteklih godina izveli niz uspješnih akcija u kojima je nađena i oduzeta razna švercovana roba. U jednoj od njih, na meti službenika UIO, bile su zlatare gdje je nađeno i oduzeto na desetine kilograma švercovanog zlata. U sličnoj akciji, u kojoj se ovaj put na meti našla pijaca Arizona, službenici UIO su otkrili na stotine kilograma švercovane tekstilne robe. Da se šverceri snalaze na razne načine pokazuje primjer jednog prodavca, koji je u prostoru koji koristi na toj pijaci napravio dupli zid, iza kojeg se nalazilo metar do metar i po praznog prostora, a u koji je nagurao raznu švercovanu robu. - To je bilo skoro nemoguće otkriti, jer se izvana ne vidi, a kada uđeš u halu u tom prostoru prosto ne možeš primijetiti da nedostaje tih metar i po - kaže Župarić. On dodaje da službenici UIO pomno prate i dešavanja na internetu, te da su na taj način dosad, takođe, otkrili dosta šverca. Pored toga, kaže on, evidentna su i krijumčarenja putem brze pošte, ali se ona zasad uspješno otkrivaju.

Nastavak na BanjalukaLive.com...