Izvor: BanjalukaLive.com, 20.Sep.2015, 19:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Do temelja tri godine i brdo para

Saznajte kakva procedura očekuje građane RS na putu do građevinske dozvole. Kada građanin Republike Srpske "uroni" u proceduru dobijanja građevinske dozvole, mora da bude spreman na pravnu i birokratsku golgotu koja traje od dvije do tri godine! U startu mora da spremi oko 10.000 maraka da bi za oko 1.300 dana postao vlasnik dozvole. Ni to, međutim, nije sve. Da bi konačno došao u posjed građevinske dozvole mora da plati od 10.000 do 30.000 maraka, zavisno od toga gdje pravi kuću, u kojoj >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << je zoni i kolikih je gabarita, pišu "Verčenje novosti". Jedan od građana koji su prošli težak put do građevinske dozvole je i Banjalučanin Petar Popović. Bile su mu potrebne tri godine u borbi sa birokratijom da bi skupio sve papire. Najprije je morao da izvadi posjedovni list i zemljišno knjižni uložak u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a zatim kopiju katastarskog plana. Za sve ovo bilo mu je potrebno oko mjesec dana. Ova tri dokumenta se zatim upoređuju sa tačnom kvadraturom parcele, na kojoj treba da se gradi objekat. Ukoliko postoji razlika, a ona se pojavljuje u 90 odsto slučajeva, mora da se uradi zakonsko usklađivanje parcela. "Kad se ovaj dio posla koji odnosi i živce i novac, konačno završi, slijedi pretvaranje društvene u privatnu svojinu. U toj proceduri učestvuju pravna služba RUGIP, predstavnik Pravobranilaštva RS i zapisničar. Četiri čovjeka od strane države i sam podnosilac zahtjeva, da ne povjeruješ", priča Pero. Poslije toga u opštini se vadi regulacioni plan, na osnovu kojeg se utvrđuje šta se može graditi na parceli, slijedi pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, proces koji košta 100 maraka po kvadratu i traje, takođe, nekoliko mjeseci od dana predaje. Sa već punim rukama dokumentacije Pero je morao da podnese zahtjev "Elektroprivredi", "Vodovodu" i "Telekomu" da bi dokazao da preko te parcele ne idu kablovi koji bi se mogli oštetiti prilikom građenja. Od ove tri institucije morao je da dobije saglasnost, bez koje nema građevinskih radova. "Uz svu mukom prikupljenu dokumentaciju podnosi se zahtjev opštini za dobijanje lokacijskih uslova. Tek poslije toga može da se radi projekat", priča Pero. Projekat se radi kod ovlašćenih projektnih kuća i traje nekoliko mjeseci, a košta, zavisno od biroa od 10 do 20 maraka po kvadratu, što znači oko 2.000 maraka u prosjeku! Kada biro napravi projekat, on se upućuje na reviziju Institutu za ispitivanje materijala, a zatim u MUP RS za dobijanje protivpožarne saglasnosti. Poslije toga se na plac izvode geometri koji treba da na parceli "obilježe" objekat koji će se graditi. Sa kompletnom dokumentacijom od koje se čovjeku diže kosa na glavi stiže se u opštinu, u Odjeljenje za urbanizam, koji tada prihvata dokumentaciju i izdaje građevinsku dozvolu, u prosjeku za tri mjeseca. Naravno, prilikom predaje dokumentacije treba da se uplati za rentu i uređenje gradskog građevinskog zemljišta. "Na vrijeme koje utrošite, morate dodati i bolovanja, godišnje odmore, slave u institucijama... Ništa ne ide brzo. Uglavnom, čovjek koji je i obezbijedio novac za građevinsku dozvolu kod nas i želi da završi taj posao kako treba, mora da izgubi do tri godine da bi prikupio sve papire. A onda čujete kako se građevinska dozvola dobija za tri mjeseca? Pa dozvola se i dobija za nekoliko mjeseci, ali prikupljanje papira traje godinama", kaže Popović. Jedan od prvih lokalnih zvaničnika koji je progovorio na ovu temu je Budimir Balaban, predsednik Skupštine Banjaluka. On kaže da je pravio analizu koliko građaninu Banjaluke treba da dobije građevinsku dozvolu i došao do podatka da mu je za to potrebno oko 1.300 dana! "Problem su institucije i ljudi koji tamo rade. Sve je sporo i nikoga nije briga za čovjeka, jer svako gleda sebe i da olakša sebi posao", istakao je Balaban. Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kaže za "Novosti" da čekanje na građevinsku dozvolu do 1.300 dana, kako tvrde u nekim lokalnim zajednicima, vjerovatno je posljedica nekompletnog zahtjeva i prethodnih pitanja koja je u postupku trebalo raspraviti. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem se navode kao jedan od najčešćih razloga za trajanje postupka. Večernje novosti/Ilustracija/YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...