Izvor: BanjalukaLive.com, 03.Mar.2016, 16:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li je bitan prvi utisak?

Za sedam sekundi ne može se uraditi mnogo toga, ali je sasvim dovoljno da donesemo sud o osobi koju smo tek upoznali. Zvuči surovo, mada istraživanja pokazuju da nam je baš toliko potrebno da ocijenimo nekog. Da ga "spakujemo" u fioku iz koje ćemo ga kasnije teško prebaciti. Često ne znamo i ne razmišljamo zašto nam se neko na prvu loptu nije svidio, ali Ejmi Kadi sa poslovne škole Harvard otkriva kako ovaj proces zapravo funkcioniše. Čim upoznamo nekoga, zapitaćemo se, čak i kada toga >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << nismo svjesni: "Mogu li da vjerujem ovoj osobi?" i "Mogu li da je poštujem?" Ako su oba odgovora potvrdna, osoba će dobiti visoku ocjenu. Istraživanja pokazuju da utisak o pouzdanosti osobe donosimo u djeliću sekunde, preciznije u njenom desetom dijelu. Mada se čini da nije fer da o nekom donosimo sud, a da nismo pošteno ni progovorili sa njim, to je neophodno kako bismo znali kako da se ponašamo, smatra sagovornik "Novosti", poslovni trener Zoran Drobnjak. "Prvi utisak je momenat kada smo doživjeli osobu na određen način i stavili određenu etiketu na naš doživljaj te osobe. Da li smo bezbijedni u njenom okruženju? Šta da očekujemo? Naravno, prvi utisak nije uvijek ispravan. Naprotiv, ako je osoba u nekom ekstremnom raspoloženju, pozitivnom ili negativnom, ovo će značajno iskriviti naš utisak. Svakome se dogodilo da je neko ostavio fantastičan prvi utisak i mi tu osobu visoko vrednujemo iako ona nikada više ne ispuni ta očekivanja. Važi i obrnuto, nekoga smjestimo nisko na osnovu prvog utiska, a on poslije toga stalno daje više, kaže Drobnjak. Druga strana u tim situacijama ne može da uradi mnogo. Prvi utisak se, nažalost, teško mijenja, a ljudi nerado premještaju fasciklu sa našim imenom iz jedne u drugu fioku. Jer, to zahtijeva napor. Istraživanja pokazuju da čak i kad smo suočeni sa činjenicama koje su u suprotnosti sa našim prvim utiskom, skloni smo da ih zanemarimo. BEZ ODIJELA NEMA USPJEHA Da sudimo o knjizi na osnovu korica, pokazuju brojna istraživanja. Pa tako, ćelavi muškarci se doživljavaju kao moćni, tetovirane žene kao promiskuitetne, ljude koji nose markiranu odjeću povezujemo sa statusom i ugledom, poslovno odijelo sa uspjehom, crvenu boju sa seksepilom, a naočare sa pameću. "Imamo fantastičan primjer o ovom fenomenu u Bibliji. Niko nije prorok u svom selu je čuvena rečenica koju je Isus uputio mještanima svog rodnog Nazareta. Kada se Isus vratio u Nazaret, mještani ga nisu prihvatali kao proroka. Kritikovali su ga kao drvodeljinog sina. U ovom primjeru vidimo nemogućnost ljudi da promijene svoj prethodni utisak o nekome pa makar to bio i Isus Hrist", primjećuje Drobnjak. Dok ćemo u nekim oblastima imati priliku da se popravimo, makar to podrazumijevalo mukotrpan rad, nekad imamo samo jednu šansu. Stručnjaci savjetuju da se u situacijama kad znamo da ćemo nekog važnog upoznati, bilo da je riječ o razgovoru za posao ili o sastanku sa klijentima, prvo dobro pripremimo. Da vježbamo govor, pogled i samouvjereno držanje ispred ogledala i da obratimo pažnju na svaki pokret, jer studije pokazuju da naši sagovornici više gledaju neverbalnu komunikaciju nego ono što izgovorimo. Nekoga ćemo ovim tehnikama možda lako prevariti. Ali, ako je preko puta dobar "čitač", neće mu promaći uvježbanost naših pokreta i teško će nam povjerovati. "Svi težimo da se predstavimo što bolje, ali najviše cijenim autentičnost. Ona demonstrira da smo u redu sami sa sobom i da ne filtriramo našu ličnost. Kada smo takvi, drugi nam više vjeruju jer bez filtera, blokada, skrivanja izražavamo ličnost. Gluma se primjećuje i smanjuje vjerovanje drugih u naše namjere, izjave, iskustvo. I zato treba da nam svima bude cilj da budemo autentični", poručuje Drobnjak. VARKE UMA Koliko se prvi utisak teško mijenja, naš sagovornik je shvatio na ličnom primjeru. "Imam drugara koji je imao 30-ak kilograma viška i godinama ga poznajem kao bucu. U nekom momentu je odlučio da smrša i zaista je izgubio sve te kilograme. Ali, u mojoj percepciji, on je još cijelu godinu bio nekako čudan, kao da to nije on. Ovo je primjer kako naš um teško preetiketira ono što je u jednom momentu etiketirao", primjećuje Drobnjak. Ali, čini se da živimo u dobu kojem se više vrednuju materijalna dobra nego autentičnost. U pozadini ona dva pitanja koja postavljamo sebi kad nekog upoznamo, izviruje i treće "Može li ova osoba da mi koristi?" I ne čudi onda da mnogi u želji da impresioniraju okolinu akcenat stavljaju na statusne simbole, poput skupe garderobe i automobila. To nije greška, smatra Drobnjak jer odijelo možda ne čini čoveka, ali utiče na prvi utisak o njemu. "Istraživanja su dokazala da ljude u uniformi odmah doživljavamo kao autoritet. Ovo čak ide dotle da je obezbjeđenje u tržnom centru percipirano kao autoritet od velikog broja ljudi. Isto je i sa ljudima u odijelu kojima odmah dajemo etiketu da rade nešto bitno i da su jako važni. Greška je, ipak, osloniti se samo na statusne simbole, a ostalo ostaviti neizgrađeno i prazno", veruje Drobnjak. I zato, umjesto da razmišljamo samo o fasadi, bolje da se koncentrišemo na unutrašnjost kuće. Jer će to onda učiniti da i fasada zasija. "Dobro je da izgradimo sebe kao ličnost, volimo i vrednujemo sebe, osjećamo se dobro u svojoj koži, imamo život u kojem uživamo, da budemo iskreni prema sebi i drugima. U tom slučaju ćemo gotovo uvijek ostaviti pozitivan prvi utisak, kao i svaki sljedeć", zaključuje Drobnjak. (Foto: Yayimages)

Nastavak na BanjalukaLive.com...