Izvor: Blic, 23.Sep.2016, 18:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

DOMETI I POSLEDICE REFERENDUMA Srpska između sankcija i samostalnosti

Referendum o Danu Republike može Srpskoj biti prvi korak ka samostalnosti, ali je istovremeno može uvesti u sukobe i doneti sankcije zapadnog dela međunarodne zajednice.

Mada podeljeni oko svega drugog, u ovome se slažu poznati politički analitičari iz BiH i okruženja.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević smatra da izjašnjavanje građana donosi najmanje pet pozitivnih stvari za RS, od kojih je prva da se referendum institucionalizuje na nivou >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << entiteta. Osim toga, dodaje on, građani će se izjašnjavati o pitanju koje je samo naizgled benigno, a u suštini je jako bitno za nacionalni i entitetski identitet.

Nakon što su RS silom ukinuti zastava, grb i himna, kao osnovni elementi vizulenog identiteta, Milivojević smatra da je Dan RS granica preko koje se nije moglo preći. Prema njegovim rečima, treća pozitivna stvar jeste to što su vlast i opozicija u RS pokazali političko jedinstvo oko Dana RS, bez obzira što su se čašćavali epitetima „lopova“ i „izdajnika“.

Plus i minus

- Sledeći plus je da RS postaje primetna konstitutivna činjenica u BiH. Naime, ispostavilo se da se vlast BiH može formirati tako da neko pobedi u RS, a da uopšte ne mora da bude vlast na nivou BiH. Peta dobra stvar je da napokon postaju vidljivi problemi na koje se iz RS ukazuje 20 godina. Da li je važnije ono što piše u Dejtonskom sporazumu ili onako kako ga tumače ovlašteni ili samoprozvani tumači, poput sudija Ustavnog suda BiH iz Moldavije ili Bugarske – kaže Milivojević.

Međutim, postoji i druga strana medalje - u FBiH su se javili politički subjekti koji smatraju da je ovo “bogom dana” prilika za poništenje RS.

- Takođe, sankcije prema rukovodstvu RS su realne u svakom trenutku iz dela međunarodne zajednice koji se samoinicijativno predstavlja kao neko ko kontroliše provođenje mora u BiH, a to je PIK. Moguće je da preko visokog predstavnika pokušaju da iz politike diskvalifikuju lidere RS ili da ih čak krivično gone preko oktroisanih Suda i Tužilaštva BiH. Međutim, to bi moglo da završi kao kada je JNA pokušala da hapsi lidere u Hrvatskoj i Sloveniji. One su izignorisale odluke tadašnjih federalnih organa i to je samo ubrzalo njihovo otcepljenje – zaključuje Milivojević.

Odbrana identiteta

Politikolog Srđan Perišić smatra da RS referendumom ništa ne gubi, već samo dobija. I on smatra da je Dan Republike pitanje njenog identiteta.

- Diranje u taj dan i pokušaj njegove zabrane je rušenje temelja RS, a u odbrani tog identiteta RS ništa ne gubi. Tenzije u BiH se dešavaju periodično, kao što je bio slučaj sa rezolucijom u Savetu bezbednosti o navodnom genocidu u Srebrenici. Sve brzo splasne, pa će tako biti i sada – smatra Perišić.

Pročitajte još:

Dodaje i da do tenzija oko referenduma ne bi uopšte došlo, pa čak ni Bakir Izebtegović ne bi toliko insistirao na njima, da nema instrukcije zapadnih ambasadora.

- Što se tiče okruženja, ono je pod kontrolom Zapada i reaguje onako kako im se kaže. To se posebno vidi na primeru Hrvatske i Hrvata u BiH. Dragan Čović je u početku podržavao referendum u RS, da bi kasnije on to promenio ili ućutao. Zašto? Zato što je izvršen pritisak na njega iz Zagreba, a na Zagreb iz Vašingtona i Londona. Zapadu je u interesu da drže tenzije u BiH i na Balkanu, jer se ovde vraća ruski uticaj i prisutnost – ističe Perišić.

Znači, a ne znači

Politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski smatra da nedeljni referendum u RS ništa ne znači, ali da se svi ponašaju kao da nešto znači.

Na pitanje zbog čega referendum o Danu RS mediji u Hrvatskoj smatraju referendumom o otcepljenju RS, Puhovski kaže da je upravo rukovodstvo Srpske svojim izjavama dalo povod za takva tumačenja.

- U jednom trenutku su davali do znanja da je to prvi korak ka otcepljenju, a onda su sami sebe preplašili, pa su stali. Ako to zaista nije priča o otcepljenju, Dodik treba da kaže dve–tri formulacije, tipa - to je interna stvar sastavnog dela BiH prema Dejtonu, dalje od toga ne idemo. Tada bi verovatno imao mirniju atmosferu. Ovi drugi su preozbiljno shvatili Dodikov blef. Ne vidim da će se nakon referenduma nešto bitno dešavati. Međutim, politika ne počiva na činjenicama, nego na onome što ljudi smatraju činjenicama. Ako se, ipak pojavi ozbiljno raspoloženje u ostatku BiH da je to korak ka nezavisnosti RS, onda su mogući novi sukobi – zaključuje Puhovski.

Mentalna zamka

I politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz smatra da se posle referenduma neće ništa desiti, da će građani BiH nastaviti sa svojim jadnim životima, ali da će to otvoriti novi proces političkog rata, u kom će stradati evropski put BiH.

- Ovim referendumom RS gubi mogućnost odgovrnog suočavanja sa prošlošću i da gradi demokratsko društvo na ideologijama mira, jer 9. januar podrazumeva legitimisanje Karadžićevog ideološkog nasleđa. Istovremeno, RS dobija prividnu političku pobedu u kojoj je zacrtan nemoguć cilj – secesija u povoljnim međunarodno-političkim okolnostima. Jer, dugoročno gledano, da bi se RS odvojila od BiH treba da se desi veiki međunarodni lom koji nije realno očekivati. Ali, taj cilj secesije RS koji se crta ovim reeferendumom, držaće Srbe u RS u mentalnoj zamci i neće im omogućivati da razviju RS iznutra – smatra Kazaz.

Za internu upotrebu

Analitičar iz Mostara Pejo Gašparević smatra da će nedeljni referendum poslužiti samo za upotrebu u RS.

- Što se tiče BiH i međunarodne javnosti, pokušaće da taj referendum eskiviraju u bilo kakvim pregovorima i da ga marginalizuju. S druge strane, rukovodstvo RS će jedno vreme pokušati „investirati“ rezultate tog referenduma, ali to neće imati neku cenu u pregovorima, jer će međunarodna zajednica uvek pokušavati pregovarati sa državnim institucijama. Neće previše trošiti eneregiju na objašnjavanje tog referenduma, već će ga što je više moguće učiniti beznačajnim – zaključuje Gašparević.

Bez podrške Srbije

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je Njujorku da je Srbija protiv održavanja referenduma u RS, ali da podržava teritorijalni integritet RS unutar BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom.

Gostujući na Institutu "East West" rekao je da je bilo veoma teško javno izneti takav stav, ali da je Vlada Srbije to, ipak učinila, prenosi Tanjug. Naglasio je da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH, kao i RS unutar BiH, u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.