Izvor: Blic, 26.Maj.2009, 10:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bekstvo više neće biti garancija slobode
BANJALUKA - Ako je suditi prema najavama iz Ministarstva pravde, Bosna i Hercegovina je veoma blizu potpisivanja izmenjenih sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima sa Hrvatskom i Srbijom. Tim dokumentima bilateralno bi se regulisalo da begunci iz jedne države u drugu, pravosnažnu kaznu izdržavaju u državi u kojoj se nađu, bez izručenja.
Prema rečima portparolke Ministarstva pravde BiH Marine Bakić, nakon što je ovakva izmena usaglašena sa >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Hrvatskom, načelno su je prihvatili i u Ministarstvu pravde Srbije.
U sadašnjim okolnostima, izručenje građana jedne države drugoj zabranjeno je zakonima ili ustavima, pa je vraćanje osuđenih begunaca u zemlju gde su osuđeni bilo nemoguće.
Osim ovoga, za zatvaranje u državi u koju je osuđenik pobegao bila je potrebna saglasnost, koja se ukida predloženim izmenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.
«Sporazum bi se primenjivao u svim stvarima, izuzev političkih i vojnih dela, što znači da bi uključivao i ratni zločin. Načelno je sve dogovoreno. Očekujemo njegovu pripremu i konačno potpisivanje», kaže Marina Bakić.
Koliko je osoba, nakon izricanja presude ili pokretanja sudskog postupka pobeglo iz jedne države u drugu, niko precizno ne zna. Međutim, svakako su najpoznatiji hrvatski saborski zastupnik Branimir Glavaš koji je, nakon presude od 10 godina, zbog zločina nad Srbima u Osijeku, pobegao u BiH, kao i bivši hrvatski član Predsedništva BiH Ante Jelavić, koji je nakon sudskog epiloga u BiH zbog umešanosti u slučaj «Hercegovačka banka» utočište našao u Hrvatskoj. Međutim, njihove presude još nisu pravosnažne.
Predsedsnik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže da se ovakav sporazum mora primenjivati na sve oblike sankcija, bez izuzeća, «jer onda nemamo pravo, već lokalnu uredbu».
«Ne bi trebalo praviti izuzetak ni kad su u pitanju ratni zločini, čiji su i osnov i suđenje definisani Rimskim sporazumom», smatra Čizmović. Međutim, problem BiH je da ona reaguje tek kada nastane problem, «a to je u ovom slučaju predmet Glavaš», kaže Čizmović.
«Osoba koja je osuđena na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima našla je utočište u BiH, koja mu ne oduzima ni slobodu. Navodno, postupak ekstradicije je u toku. Koga zavaravju? Koji postupak, ako je nesporno da se prema Ustavu državljani BiH ne mogu isporučiti drugoj državi u bilo kom postupku», pita Čizmović. On napominje da je moguće govoriti o izuzecima kada su u pitanju Interpolove poternice, ali objašnjava da se u ovom slučaju radi samo o poternici Hrvatske.
Komentar iz Ministarstva pravde RS u vezi sa najavljenim izmenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, nije moguće dobiti jer ministar pravde Džerard Selman ne odgovara na telefonske pozive. Njegov pomoćnih Boško Đukić prvo se javio, a potom u pola pitanja, prekinuo vezu. Nakon toga, telefon mu je bio isključen.
