Izvor: Blic, 18.Apr.2000, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Patentirano grejanje na vazduh

Patentirano grejanje na vazduh

U sobi su dva dečaka jedan hoće da čita, drugi da spava. Jednom je potrebno svetlo, drugom mrak. I uspeli su to da izvedu, bez svađe. Naravno, kad je jedan od njih Branko Banović, učenik osmog razreda osnovne škole iz Zemuna. On je, naime, izumeo takozvano 'svetlosno pomagalo'. Laički rečeno, to je baterijska lampica prikačena na okvir za naočare. Da je ovo postojalo ranije, manje bi, kaže, bilo problema pri odlasku u poljski klozet... >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<

Ima fioka u zavodima za patente koji se nikada ne otvaraju. Ima patenata koji su preokrenuli svet i smer civilizacije, ali ima i patenata koji su obična škrabotina koju niko nikada neće rastumačiti.

'Imao sam bolove u glavi sve od 1978. godine, i nema zdravstvenog centra koji nisam obišao više puta. Nigde nije bilo pomoći, a bolovi su postajali sve jači. Nije mi preostalo ništa drugo no da pomognem sam sebi. Upotrebljavao sam razne biljke dok nisam došao do jedne od koje su bolovi nestali. Ispitao sam je i patentirao i sada je koristi više ljudi', piše na jednom štandu.

Dok zapadni svet halapljivo proždire svaki novi izum, naši razvojni centri u fabrikama, nekada visoko kotirani, danas su učmali, uspavani, pasivni... Bar ih tako procenjuje mašinski inženjer Ratko Košpić, koji izlaže svoj patent na izložbi pronalazača u Centralnom klubu Vojske Jugoslavije. On pomoću svog kombinovanog modela satelitske i zemaljske antene pokušava da potisne uvoz južnokorejskih satelitskih antena.

Ovo što vidite je namontirano za dva meseca. Samo u Beogradu imate postavljenih oko 50.000 satelitskih antena, to vam je oko 50 miliona maraka izliveno u južnokorejske džepove umesto u naše objašnjava Košpić.

Kakva je uloga reflektujućeg zida staklenika pri gajenju rotkvica? Inženjer Mila Pucar zasnovala je novi tip staklenika na ideji da se sunčevo zračenje odbije o zadnji zid i usmeri na tlo. A zadnji zid sačinjen je od reflektujućeg materijala i sva odbijena svetlost pada na tlo. Ovim načinom sunčeva energija se uvećava tri do četiri puta.

Stabilne su u vožnji, imaju svoj ručni pogon i odmaraju noge, a zovu se koturaljke. Ili roleri. Za sekundu ste na njima ili pored njih. Novitet ovog patenta je u tome što se upravlja rukama!

Možda vama i nije neophodna mašina za branje višanja i šipka, ali kada biste znali koliko je to cepidlačenje od posla, i koliki spektar mišića je aktiviran ovom radnjom, ne bi vam bilo svejedno da li ona postoji ili ne.

'Da se razumemo, kod kauča 'aladina' se ne radi o Aladinu iz poznate arapske priče. To je patent, kombinacija od otomana do bračnog kreveta. Smešno? Ili praktično?'

Ako ste ikada čitali avanturistički krimi roman 'Lun, kralj ponoći', biće vam poznata ideja. Ali to je zasigurno novi patent. Reč je o helikopteru koji otkriva ukradena vozila. Dovoljno je da policijski helikopter kruži gradom i kontroliše saobraćaj. U automobil je ugrađena fotoćelija i vozač kada izlazi iz automobila uključuje fotoćeliju priključenu za motor, nešto poput alarma. Kada lopov krene da obija automobil, uključuje se signal i prenosi se do helikoptera. U istom trenutku blokira se motor i vozilo ni na koji način ne može da se pokrene. Umesto helikotera to može biti satelit ili aparat za merenje prekoračenja brzine kod saobraćajne policije. Sve u svemu, ovo nije scena iz 'Luna, kralja ponoći', ovo je patent šesnaestogodišnjeg Uroša Ilića, učenika Brodarske škole.

Milan Mladenović je magistar mašinstva, proučavao je uticaj mobilnih telefona sa i bez zaštite na bioelektromagnetno polje ljudi.

Ogromna zračenja oštećuju auru, ona se raspada i ćelije umiru. A mi živimo od negativnih jona kosmičkog zračenja, ali oko nas mora da postoji pozitivno zračenje. Ova mala magnetna pločica prisloni se uz mobilni telefon i destruktuiše negativno zračenje i restruktuiše auru objašnjava Milan.

Sedamdesetogodišnji Živanko Arnautić, penzioner iz Loznice, dobitnik je zlatne medalje 'Eureka' u Briselu za vazdušno centralno grejanje, bez radijatora, vode i struje.

Mašinac sam, radio sam na montaži termoelektrana i izumeo 'univerzalni kotao štedišu', koji uštedi 50 odsto materijala. Klasično se založi kotao, na drva, ugalj, šta ko ima, a dalje mašina zagreva vazduh i 'izbacuje' ga po prostorijama.

Elektronsko plašilo je patent elektrotehničara Viktora Mocnića, koji omogućava isterivanje ptica sa plantaža i njiva.

Ako štitite veliku plantažu morate razvući žice i zvučnike po njoj, a preko 10.000 različitih zvukova rasteraće grabljivice bez problema -kaže ovaj pronalazač. T. NIKOLIĆ ĐAKOVIĆ Tri dinara na sto kilometara

Ratislav Kragnić je inženjer elektrotehnike, a ovo pred vama je vozilo na električni pogon. Ima akumulatore, invertor i Teslin asinhroni motor (najbolji na svetu). Ovo je priprema za serijsku proizvodnju. Namenjen za gradsku vožnju ovo je dvosed na tri točka i može da ponose teret od 100 kilograma. Po sadašnjim cenama struje na 100 kilometara troši tri dinara. Dostiže brzinu od 60 kilometara na čas, što je zakonom ograničena brzina za ovakva vozila.

Ideja postoji dvadeset godina, i toliko je godina iskustva uloženo u ovaj automobil, a sklopili smo ga, iskreno govoreći, za jednu noć kaže ing. Kragnić.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.