Naslednici Romanovih neće krunu

Izvor: Blic, 03.Okt.2008, 06:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Naslednici Romanovih neće krunu

Ruska crkva ih je 2000. već proglasila mučenicima, a Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije, 1998. sahranio je njihove posmrtne ostatke u Petropavlovskoj tvrđavi u Sankt Peterburgu, pored ostalih ruskih careva. Ali preko devet decenija moralo je da prođe da bi jedno od najtragičnijih poglavlja ruske istorije dobilo epilog u zvaničnom priznanju vlasti da su poslednji ruski imperator i njegova porodica bili žrtve represija boljševičkog režima. Prekjučerašnja odluka Vrhovnog suda Rusije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << da se Romanovi konačno rehabilituju otvorila je nove dileme i polemike.

Pretendent na presto Georgij Romanov, veliki knez koji ne živi u Rusiji, pozdravio je odluku suda koji je neočekivano promenio zaključak iz novembra da je reč o običnom, a ne o političkom ubistvu. "Ne smatramo da je to naša pobeda nad nekim - u ovoj situaciji pobedila je Rusija”, rekao je veliki knez, koji je dobio i državljanstvo Rusije. On je najavio da će lično doći u zemlju da preuzme dokumente. Na pitanje o šansama za obnovu monarhije, Romanov je izrazio uverenje da je monarhija najbolji oblik vladavine, ali da odluku o tome može doneti samo narod. „Sada je rano da se o tome govori", dodao je on.

Pokrenuto je i pitanje imovine Romanovih.

Eksperti kažu da bi Marija Romanova, najstariji predstavnik dinastije, mogla da zatraži da joj ruska država vrati konfiskovanu imovinu, prema zakonu o rehabilitaciji žrtava političkih represija. Na popisu te imovine može da se nađe i Zimski dvorac, u kojem je sada smešten čuveni muzej „Ermitaž", a gde je porodica Romanovih živela sve do tragičnih događaja 1917. Tu su i dvorac Petergof u okolini Sankt Peterburga, fabrike porcelana i, najzad, sama carska kruna. Stručnjaci za pravo ukazuju na to da bi rođaci poslednjeg ruskog samodršca mogli da zatraže da im se vrati novac carske porodice, koji se nalazi po evropskim bankama. Legenda kaže da su Romanovi u inostranstvu imali račune sa basnoslovnim bogatstvom, a kada je Nikolaj II streljan, taj novac nije vraćen u Rusiju nego je nestao negde u Evropi i njegova sudbina je do danas nepoznata. Eksperti ukazuju na to da naslednici mogu da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava, tim pre što postoji presedan u slučaju kralja Grčke Konstantina. Međutim, ruski istoričar Edvard Radzinski, dobri poznavalac carske porodice, ističe da je Prvi svetski rat do te mere finansijski uzdrmao Romanove da je carici Aleksandri Fjodorovnoj novac davao Raspućin, raspop blizak dvoru i poznat po skandalima.

Arhivska fotografija cara Nikolaja II sa sinom princom Aleksejem

Georgij Romanov, naslednik trona, izjavio je, međutim, da kuća Romanovih ne pretenduje ni na kakvu materijalnu nadoknadu. „Sa imena imperatora skinuta je ljaga, pravda je trijumfovala, pitanje je zatvoreno", rekao je German Lukjanov, advokat Romanovih.

Romanovi su pogubljeni u julu 1918. Još nejaka boljševička vlada, koja je prvo nameravala da cara izvede pred sud, odustala je od te ideje i odlučila da se po kratkom postupku obračuna sa njim i njegovom porodicom. Nikolaj II, njegova supruga Aleksandra i deca Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i 13-godišnji naslednik trona Aleksej ubijeni su u podrumu kuće u Jekaterinburgu. Tela su im zatim polivena kiselinom da bi se prikrio njihov identitet i sahranjena u neobeleženoj jami.

Posle rehabilitacije Nikolaja II, ruska asocijacija „Memorijal" sada želi da ode korak dalje i traži rehabilitaciju celokupnog belogardejskog pokreta, kao i uklanjanje svih simbola „crvenog terora".

„Verujemo da se sve nevine žrtve sovjetske vlasti moraju rehabilitovati", prokomentarisao je vest o rehabilitaciji Arsenij Roginski, istoričar. On smatra da je nedopustivo da čovek koji je naredio pogubljenje Romanovih - Vladimir Lenjin - leži mumificiran u mauzoleju nadomak Kremlja, mada neki još tvrde da je ubistvo izvršila navodno na svoju ruku uralska oblasna organizacija boljševika.

Lažne Anastasije

Mnogo je legendi ispredeno oko velike kneginje Anastasije, ćerke Nikolaja II, za koju se tvrdilo da je volšebno izbegla ruku krvnika u pokolju porodice koji se dogodio kada je njoj bilo 17 godina. Na tragu te priče u svetu, posebno u Americi, više osoba se predstavljalo njenim imenom, pokušavajući da sebi obezbedi ulaz u visoko društvo. Najpoznatija je izvesna Ana Anderson. Posle njene smrti 1984. DNK analiza pokazala je da ona nema nikakve veze sa ruskom velikom kneginjom. Konačnu tačku na nagađanja oko sudbine Anastasije stavili su ruski forenzičari u januaru ove godine koji su dokazali da u jami kraj Jekaterinburga leži car sa caricom i petoro dece.

Nije bio krvavi Nikolaj

U udžbenicima istorije dugo je istrajavala reputacija poslednjeg cara kao „krvavog Nikolaja", koju je izgradila sovjetska propaganda, pre svega zbog čuvene Krvave nedelje, pucnjave koja je po njegovom nalogu otvorena na demonstrante 9. januara 1905. „Nadimak Krvavi najmanje pristaje Nikolaju II", uveren je otac Vsevolod Čaplin, predstavnik Moskovske patrijaršije. „Kada su caru 1905. referisali da će za pobedu u rusko-japanskom ratu morati da pogine 100.000 ljudi, on je odbio da nastavi rat. A da nije bilo prevrata 1917, Rusija bi bila najjača zemlja Evrope", smatra Čaplin.

Diplomac Oksforda

U svetu danas živi oko 30 Romanovih, direktnih potomaka ruskih careva, i nijedan nije u Rusiji. Čistokrvih Romanovih, onih čiji su brakovi zaključeni po dinastičkim zakonima, svega je četvoro i oni se smatraju članovima ruske imperatorske kuće.

Pretendent na carski tron Georgij Romanov je sin velike kneginje Marije Vladimirovne, koja predvodi kuću Romanovih i koja je pokrenula sudski postupak za rehabilitaciju poslednjeg ruskog imperatora. Georgij, rođen 1982, završio je Oksfordski univerzitet i radio je u Evropskoj komisiji, u odeljenju za atomsku energiju. Živi u Madridu i neoženjen je.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.