Izvor: Blic, 25.Apr.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Misteriozni lagumi

Misteriozni lagumi

Kakve tajne u svojim dubinama krije Lazarev srednjovekovni grad u Kruševcu? To je pitanje na koje odgovor traže istraživači laici, ali i arheolozi. Prvi su ubeđeni da postoje podzemne prostorije i lagumi, još neistraženi, a drugi su mnogo oprezniji, ali ne isključuju, bar delimično, ni takvu mogućnost. Ovih dana o tome se sve više govori, pa se čuje, recimo, čak i to da iz dubina Lazarevog grada vodi tajanstveni hodnik čak do Zapadne Morave, na >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << udaljenost od oko tri kilometra.

Ono što danas postoji od srednjovekovnog Lazarevog grada rezultat je arheoloških iskopavanja obavljenih od 1961. do 1971. godine. Najuočljiviji objekti su crkva Lazarica, Don Žon kula i ostaci zidina.

- Otkrivena su 32 objekta, ali Lazarev grad i dalje krije mnoge tajne. Do sada je istraženo dvadesetak odsto grada, što je više nego što se postiglo u drugim našim srednjovekovnim gradovima, ali nije dovoljno. Problem su sredstva, ali i to što nema preciznih zapisa o samom gradu - kaže Ljubiša Vasiljević, arheolog u kruševačkom Narodnom muzeju.

Čak i ono što se zna, sticajem okolnosti nije dostupno.

- Zna se, na primer, da ispod spomenika knezu Lazaru postoje ostaci građevine do koje, možda, vodi jedna vrsta laguma iz Miličine ulice. Međutim, spomenik onemogućava pristup, pa je s razlogom svojevremeno kritikovan izbor mesta na koje je postavljen. Lepo bi bilo da je reč o građevini iz vremena kneza Lazara, ali u to nismo sigurni, pogotovo što se u blizini nekada nalazio i Sokolski dom - ističe Ljubiša Vasiljević.

Neki stanovnici kuća na obodu Lazarevog grada, pa i arheolozi amateri tvrde, međutim, da u podzemlju postoje lagumi.

Jedan je otkriven pre više od 30 godina prilikom kopanja temelja za izgradnju OŠ 'Vuk Karadžić'. Tada su uočena i velika bakarna vrata koja su vodila u neku od podzemnih prostorija.

To, naravno, nije nemoguće, ali nije ni izvesno da je reč o prostorijama podignutim kada i Lazarev srednjovekovni grad. Pominje se mogućnost da su za to 'odgovorni' Austrijanci, koji su na kraju 17. veka desetak godina, sve do pojave kuge u Skoplju, držali Kruševac.

- Znamo i za priče da su neki ljudi ulazili u lagume i tamo videli srednjovekovne oklope. U te tunele, međutim, ne može da se uđe bez specijalne opreme zbog velike koncentracije metana. Postoje i priče o tome da lagumi idu čak ispod Zapadne Morave. Naišlo se na ostatke hodnika koji možda vodi ispod zidina grada, ali on sigurno nije toliko dug. Kada bi se to, nekim slučajem, potvrdilo, to bi bio jedinstven slučaj i u Evropi. Međutim, nešto sigurno postoji - priča Ljubiša Vasiljević.

Tajne Lazarevog grada ne nalaze se samo u njegovom podzemlju. Jedna nadgrobna ploča bila je uzidana u zvonik crkve Lazarice i pronađena je prilikom konzervacije. Na ploči su urezana imena Vukote i Medoša, a stručnjaci se spore oko godine koja je na njoj urezana. Nema ni odgovora na pitanje zašto je ploča i kada ugrađena u zvonik.

Da li Lazarev grad krije i odgovore na neka pitanja koja ni do danas nisu razjašnjena? Kada je reč o ovakvim mestima, koja pored snažne istorijske i kulturne nose i zavodljivu romantičnu notu, ništa nije nemoguće. S. S. Rimski temelji grada?

Arheolozi se slažu u tome da je na prostoru Lazarevog grada, za koji se smatra da je podignut 1371. godine, postojalo naselje još početkom neolita. Zanimljivo pitanje je da li je na tom mestu postojalo i rimsko utvrđenje.

Poznati arhitekta Mirko Kovačević smatrao je da je knez Lazar svoj grad sagradio na temeljima ili ostacima rimskog, ili ranovizantijskog utvrđenja.

- Rimski sloj je, međutim, veoma tanak, jer je pronađeno samo nekoliko bronzanih novčića. Pronađena je, doduše, i veoma značajna statueta rimskog imperatora, Valentijana ili Valensa, ali je to, možda, bio deo zbirke vrednosti koja je postojala na dvoru kneza Lazara - navodi arheolog Ljubiša Vasiljević.

Nauka ne podržava ni rasprostranjenu teoriju da je Don Žon kula, u stvari, rimska građevina.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.