Izvor: Blic, 16.Jan.2002, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Komarci-mutanti

Komarci-mutanti

U uglednom londonskom kvartu Najtsbridžu, iza zidina Kraljevskog naučnog univerziteta, uzgajaju se i uživaju sve pogodnosti prenosioci malarije - komarci anofeles. U prostorijama prijatne temperature, tek izleglim larvama na raspolaganju stoje velike posude sa vodom u koje se redovno ubacuje samlevena mačija hrana. Kada malo poodrastu, mogu da uživaju u šećernom rastvoru ili krvi morskih prasića.

Ništa nije dovoljno dobro za komarce iz laboratorije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << genetičara Andree Krizantija. Primenom mikroinjekcije i genskog transfera, Krizanti i njegove kolege izmenili su genetski materijal insekata u laboratoriji. Oni očekuju da će njihovi komarci uskoro moći da spreče ono čemu su do sada i sami doprinosili: širenje malarije. 'Naš cilj je da stvorimo transgene komarce, koji neće moći da prenesu izazivače malarije', kaže Krizanti. Njegova je vizija da se milioni komaraca širom sveta zamene novim, u laboratoriji kreiranim insektima, koji će uspeti da savladaju moćne protivnike.

Krizanti pripada sve većoj grupi naučnika koji žele da podare svetu genetski izmenjene komarce, pčele i bube. Pri tom se oni ne bi koristili isključivo u borbi protiv bolesti kao što je malarija, žuta groznica ili denga-groznica, već i za proizvodnju novih lekova i delotvornih supstanci. Stručnjaci čak sanjaju o tome da insekte pretvore u isporučioce vakcina, koji će samo jednim ubodom ljude i životinje učiniti imunim na brojne zarazne bolesti.'Insekti čine pet šestina svih životinjskih vrsta, a mogućnost da izmenimo njihove gene izmeniće i naš život', kaže Krizanti.

I dok se prvi komarci koji u sebi nose gene meduza ili korala već nalaze u laboratorijama, kritičari genetskog inženjeringa sa užasom posmatraju šta se događa: 'Transgeni komarci će mutirati, a mi pojma nemamo kako', upozorava zoolog Endrju Špilman iz Harvardske medicinske škole. Luk Alfi sa Univerziteta u Oksfordu deli njegovo mišljenje: 'Veoma sam sumnjičav prema ovakvim eksperimentima. Jednom kada takvo stvorenje pustimo na slobodu, više nema povratka.'

Da li je ovaj strah opravdan? Da li će uskoro svetom leteti čitava eskadrila insekata Frankenštajna sa nepredvidivim osobinama?

Na prvi pogled, nova naučna disciplina ima ogroman potencijal - insekti su pravi vladaoci planete, jer oko trećina svih prehrambenih proizvoda u zapadnom svetu predstavlja proizvod oprašivanja od strane insekata. Bez njih ne bi bilo jabuka, paradajza, kakaa, kao ni svile i meda. S druge strane, insekti, a posebno komarci, spadaju u najveće čovekove neprijatelje. Insekti godišnje zaraze oko pola milijarde ljudi malarijom, žutom ili denga-groznicom. Samo od malarije godišnje umire više od milion ljudi. Izazivači malarije, takozvane plazmodije, postaju sve otpornije na postojeće lekove, kao i komarci na insekticide kojima se zaprašuju. Zbog toga se sa nestrpljenjem čeka na efikasno i jeftino sredstvo za vakcinaciju protiv malarije.Genetski izmenjeni insekti bi mogli da ponude rešenje. Krizanti očekuje da će u naredne tri do četiri godine prvi primerci biti pušteni najpre 'u izolovana područja' da bi se dokazala njihova efikasnost u borbi protiv plazmodija i drugih izazivača.

Stručnjaci u laboratorijama najpre veštački kreiraju gen koji potom ubrizgavaju u oplođena jaja komaraca.

Biolog Marčelo Jakobs-Lorena sa Univerziteta 'Kejs vestern rizerv' nedavno je proizveo prvog anofeles komarca, otpornog na izazivače malarije. Gen ubačen u jaja komarca prenosi informaciju za proizvodnju belančevine koja blokira određene receptore u pljuvačnim žlezdama i crevima komaraca, bez kojih izazivači malarije ne mogu da se razmnožavaju. Zbog toga takvi komarci, koji su u sebi nosili novi gen, više nisu mogli da prenesu malariju na miševe.

U možda najsmeliji poduhvat upustio se britanski biolog Džulijan Krempton sa Univerziteta u Liverpulu. Njegov cilj je da koristi komarce kao leteće vakcine. 'Za pet do deset godina ovi superkomarci biće spremni za primenu. Time će biti omogućena jeftina vakcinacija kućnih ljubimaca, kao i ljudi kojima danas takva sredstva nisu dostupna', kaže Krempton.Neki drugi naučnici se nadaju da će genetski izmenjeni insekti uneti revoluciju u zemljoradnju, tako što će suzbijati štetočine.

Za kritičare novog sveta insekata takve vizije liče na grandiozne horor-scenarije. Oni se pitaju u kojoj meri naučnici mogu da procene šta će se sa njihovim 'kreaturama' dogoditi u prirodi? Da li će se novi geni odraziti na ponašanje životinja? CDC/MA

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.