Izvor: B92, 11.Sep.2008, 16:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Uzelac o položaju Srba
Zagreb -- Potpredsednik Vlade Hrvatske Slobodan Uzelac ocenio da položaj Srba u Hrvatskoj nije sasvim zadovoljacajući.
"Naša prvenstvena briga su problemi povratnika u Hrvatsku. Obnova njihovih kuća, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, zbrinjavanje starih i nemoćnih ljudi čiji broj nije malen, ukupan razvoj povratničkih područja, pravično suđenje za ratne zločine i slično krupna su pitanja koja nas svakodnevno potpuno okupiraju", rekao je hrvatski vicepremijer u >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << intervjuu agenciji Tanjug.
Prema njegovoj oceni, pomak nabolje predstavlja već sam koalicioni sporazum između Hrvatske demokratske zajednice i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), na osnovu koga je hrvatska vlada preuzela obavezu da se angažuje na ključnim pitanjima upravo povratka i razvoja.
Reč je, kaže Uzelac, o obnovi i razvoju povratničkih područja kroz obnovu infrastrukture, jačanje povratničkih opština, osnivanje zadruga i pokretanje posebnih razvojnih programa, pre svega u poljoprivredi i stočarstvu.
Uzelac je naveo da su do danas obnovljene i opremljene 19.773 porodične kuće u više od 2.000 naselja, dok je elektrifikovano oko 2.700 naselja.
U poslednjih nekoliko godina povratnicima je dodeljeno 4.346 stanova, a ove će ih godine biti dodeljeno još 1.000, dok je van područja od posebne državne brige dodeljeno 408 stanova, a upravo je u toku dodela još oko 400 stanova, rekao je potpredsednik hrvatske vlade.
Što se tiče rešavanja položaja bivših nosilaca stanarskih prava, pravednijeg konvalidiranja stečenih prava - penzija i radnog staža - ravnomernijeg zapošljavanja pripadnika manjina, na planu ustavnih i zakonskih rešenja teško je naći zamerke, rekao je Uzelac.
Međutim, ukazao je on, primena tih rešenja nešto je u čemu predstoji puno posla, jer se za sada, na relativno zadovoljavajući način, rešava samo pitanje konvalidacije radnog staža.
S obzirom da je pokretanje ekonomije najbitnije za povratnička područja i populaciju koja tamo živi, Uzelac ističe da nadležna ministarstva i državne ustanove i projekti koje raspisuju, ali i aktivnost privrednih asocijacija i privrednika, bilo hrvatskih, bilo iz drugih zemalja regiona, itekako mogu pomoći u tom procesu.
"Već su pokrenuti konkretni projekti u proizvodnji, sakupljanju, preradi i skladištenju hrane, a kao dobar primjer ističemo doprinos novosadskog Instituta za voćarstvo i ratarstvo", naveo je Uzelac, dodajući da je najviše učinjeno u sferi poljoprivrede i stočarstva, ali ni približno onome što je potrebno i moguće.
"Naša ministarstva pružaju različite oblike podrške infrastrukturnim i privrednim projektima, ali je ključni problem u njihovoj realizaciji nedovoljan broj kompetentnih ljudi koji te projekte mogu realizirati", ukazao je hrvatski viceprimijer.
Prema njegovim rečima, sama srpska zajednica može mnogo da učini, jer Srpsko narodno vijeće sa svojim Centrom za razvoj, obnovljeno udruženje Privrednik, kao i planirana bankovna institucija, i postoje zbog toga da pruže takvu pomoć.
"A koliko će ove institucije moći da učine ne zavisi samo o njima samima, nego i o onima koji će u početku pomoći u njihovom boljem funkcionisanju, jer treba imati na umu da je reč o institucijama koje tek počinju sa svojim đelovanjem", dodao je on.
Uzelac, koji je u vladu došao iz srpskih redova shodno koalicionom sporazumu SDŠ-HDZ i zadužen je za regionalni razvoj i obnovu, obilazio je i severnu Dalmaciju, odnosno Zadarsku županiju, u koju se vratio najmanji procenat izbeglih i u kojoj su najnepovoljnije okolnosti povratka.
On smatra da nije realno očekivati masovni povratak na to područje, kao i u bilo koje drugo u Hrvatskoj, niti ga treba zagovarati ni planirati.
Uzelac smatra da, umesto nerealnog zagovaranja masovnog povratka, treba omogućiti i pomoći baš svakom čoveku da sam slobodno odlučuje o tome gde želi živeti i da njegov život bude što kvalitetniji.
Na pitanje o pokušajima ponovnog pokretanja regionalnog procesa povratka izbeglica i primene Sarajevske deklaracije, Uzelac naglašava da za uspešniju realizaciju te deklaracije trebat obaviti niz prethodnih radnji u bilateralnoj komunikaciji između odgovarajućih nadležnih državnih organa Hrvatske i Srbije.
"Mi treba da pomognemo u rješavanju toga pitanja, a to i činimo. Ssto se tiče želje izbjeglica iz Hrvatske koje žive u Srbiji da se vrate u Hrvatsku, sve ove godine imamo brojne dokaze da to želi određeni, istina s vremenom sve manji, ali i dalje ne zanemariv broj ljudi", rekao je on.
On ističe da su izbeglice iz Hrvatske u Srbiju građani Hrvatske koji žive u Srbiji i da kao takvi treba da budu predmet brige i države Hrvatske i države Srbije, nezavisno o tome žele li se vratiti u Hrvatsku ili trajno ostati u Srbiji.
U tom smislu on kao dobar primer naglašava dosadašnji angažman pokrajinskih organa Vojvodine na čelu s Bojanom Pajtićem, ocenivši da je i nedavni susret u manastiru Krka s pomoćnikom ministra za dijasporu Đorđem Prstojevićem bio dovoljan da naznači obostranu želju za uspešnom saradnjom u tom smislu.
Uzelac je rekao da je bilo reči i o inicijativi udruženja porodica nestalih da se u traganju za njima pojača regionalna saradnja koja je izražena u kontaktima sa hrvatskim zvaničnicima, predsednikom Stjepanom Mesićem i vicepremijerkom Jadrankom Kosor.
Uzelac je rad na traganju za nestalima i ekshumacijama istakao kao izuzetno osetljiv, dodavši da ga treba ubrzati, ali ne na račun ozbiljnog pristupa i maksimalne odgovornosti.
"Ta stvar do sada nije dobro išla, naprotiv, skoro da nije ni bilo neophodne kvalitetne saradnje, ali i u tome koalicijski sporazum mijenja stvari nabolje.
Valja nam zajednički obilježiti mjesta stradanja, izjednačiti tretman svih civilnih žrtava, nezavisno o njihovoj nacionalnoj ili bilo kakvoj drugoj pripadnosti, i sve skupa značajno ubrzati", zaključuje Uzelac.
Osvrnuvši se na praksu hapšenja Srba na osnovu međunarodnih poternica i postojanja liste osumnjičenih, optuženih i osuđenih Srba, Uzelac naglašava da i u tom pogledu Hrvatskoj i Srbiji predstoji mnogo zajedničkog posla, jer njihovi nadležni organi treba da zajedno, na temelju istih, usaglašenih krivično-pravnih stručnih kriterijuma, saglasno i u saradnji pokreću i vode ove postupke, kako oni ne bi bili prepreka ostanku i povratku ljudi u pojedinu sredinu.
"Svi počinioci ratnih zločina treba da odgovaraju za njih, nezavisno o tome tko su oni i gđe se nalaze. Ali, svi počinioci, a ne svi optuženi za te tobožnje zločine", kaže Uzelac.
Hrvatska lista osumnjičenih dostupna je svakom zainteresiranom pojedincu u hrvatskim ambasadama i konzulatima u Srbiji i Crnoj Gori, a te liste se stalno ažuriraju.
Uzelac je na pitanje zašto te liste nisu javno objavljene odgovorio:
"Pa ne mislimo valjda da bi bilo dobro da se lista s imenima potencijalno nevinih ljudi, a potencijalno su nevini svi do konačne presude, valja po ulici"?
