Izvor: S media, 28.Apr.2011, 19:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tužilaštvo: Bez osude za zločine u Oluji
Iako su postupci u toku, do sada niko nije osuđen za ratne zločine za vreme i nakon Oluje, izjavila je danas savetnica u odelenju za ratne zločine hrvatskog državnog tužilaštva Davorka Radalj.
Priznanje savetnice Radalj, na tribini "Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj od 1991. do 1995." u organizaciji NVO Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću, usledilo je nakon podužeg insistiranja novinara da im odgovori da li je iko pravosnažno osuđen za ratne zločine >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << za vreme i nakon Oluje.
Novinare je interesovalo i da li se vrše istrage ili drugi postupci za zločine u Medačkom džepu 1993. i Gospiću 1991. nakon što su na dva odvojena suđenja osuđeni odgovorni za njih.
General Mirko Norac za nečinjenje u Medačkom džepu osuđen je na sedam, pa na šest godina zatvora, dok je general Rahim Ademi oslobođen, a Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić osuđeni su na kazne od 10 do 15 godina zatvora za ubijanja više desetina civila u Gospiću 1991. godine.
"Na osnovu pravosnažne presude Norcu i Ademiju, admiral Davor Domazel Lošo trebao je da bude optužen za Medački džep, jer je na osnovu instrukcija sada pokojnog šefa Glavnog štaba HV Janka Bobetka komandovao akcijom u kojoj je brutalno pobijeno 36 civila, a treba optužiti i neposredne počinioce", rekla je voditeljka Dokumente Vesna Teršelič.
HHO: U Hrvatskoj niko nije osuđen zbog "Oluje"
Štrbac: Hrvatski vojnici su poubijali hendikepirane Srbe
Istraga o zločinu u Dvoru na Uni
Ona je podsetila da je tužilaštvo još 2003. kad je Haški sud optužio Bobetka najavilo da pokreće opsežnu akciju traženja počinilaca zločina u Medačkom džepu.
Jasmina Dolmagić, zamenica državnog tužioca Mladena Bajića, izjavila je da "kriminalistička obrada koja prethodi istrazi traje, pa sve ima oznaku tajnosti".
"Postoji predmet protiv nepoznatog počinioca i provode se predistražne radnje", rekla je Davorka Radalj i dodala da se traga za počiniocima likvidacija u Gospiću, ali da je sve pod oznakom tajnosti. Na pitanje o optužnicama za mučenja i ubistava hrvatskih zarobljenika i civila u logorima u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, rečeno je da je pre nekoliko dana osječko tužilaštvo podiglo dve optužnice protiv Aleksandra Vasiljevića i Miroslava Živanovića, kao i da je zbog takvih zločina do sada pravosnažno osuđeno više lica.
Na pitanja o komentaru saopštenja Hrvatskog helsinškog odbora o neprocesuiranju zlolina nad Srbima, Dolmagićeva je rekla da tužilaštvo sve ove godine službeno nije imalo podatke HHO i da su ovih zatražili te podatke.
Svoj odgovor obrazložila je da se jedan broj imena ne podudara.
Ona je podsetila da je Vrhovni sud unazad dve godine neke optužnice za neka krivično delo ubistva preimenovao u krivično delo ratnog zločina.
Predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba Zoran Pusić naglasio je da su sudovi i tužilaštva pristrani u svojim odlukama i postupcima i to ilustrovao primerom Dragiše Čančarevića u čijoj je optužnici najteže delo bilo udaranje ratnog zarobljenika, a koji je dobio 10 godina zatvora, više nego pripadnici hrvatskih snaga koji su ubijali. Dragan Pjevač, potpredsednik Udruženja porodica "Suza" iz Beograda govorio je o percepciji zločina na obe zaračene strane, rekavši da je Oluja predstavljala olakšanje za Hrvate, a su Srbi iz Hrvatske naterani u rat u kome su pretrpeli najveće patnje i ostali bez ičega.
Državno tužilaštvo ističe da su za vreme i neposredno nakon "Oluje" počinjena 24 najteža ratna zločina ubistva s ukupno 167 žrtava, kao i 47 ubistava.
Na tribini je ponovljen stav nevladinih organizacija da se promenom zakona omogući da se iskazi svedoka haškim istražiocima mogu koristiti pred hrvatskim sudovima, jer je zbog korištenja tih iskaza Vrhovni sud oborrio suđenje za zločine u zapadnoj Slavoniji nad srpskim civilima 1991. godine.
(Tanjug)
