Izvor: Politika, 11.Dec.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sud blagonaklon prema nasilnicima
Trebinje - Od kada je 2000. godine nasilje u porodici Krivičnim zakonom u Republici Srpskoj okarakterisano kao krivično delo, broj evidentiranih slučajeva se iz godine u godinu povećava. Na području koje pokriva Centar javne bezbednosti Trebinje za proteklih sedam godina zabeleženo je 199 takvih slučajeva. U prvih 11 meseci ove godine, prema policijskoj evidenciji, registrovana su 24 slučaja porodičnog nasilja u regiji istočne Hercegovine, a žrtve su u ogromnoj većini žene. Okružno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << tužilaštvo u Trebinju je u ovoj godini podiglo 22 optužnice za ovo krivično delo, a istraga u sedam predmeta je u toku.
U policiji kažu da pojedinačna analiza evidentiranih slučajeva pokazuje da suštinski nasilje nije u porastu već da se žrtve sada lakše odlučuju da takve slučajeve prijave. Naime, velika medijska pažnja koja se u poslednjih nekoliko godina posvećuje ovom problemu i njegovom rešavanju dala je jedan osnovni rezultat: nasilje u porodici više nije lični problem koji žrtva trpi negde između četiri zida, već problem zajednice koja je dužna da pomogne žrtvi i kazni nasilnika.
U istočnoj Hercegovini postoji odlična saradnja svih ustanova, institucija i nevladinih organizacija koje se direktno ili indirektno bave ovim problemom. Pre tri godine inicirano je i osnivanje Sigurne kuće za žene žrtve nasilja u Trebinju, ali projekat još nije doveden do kraja. Studija opravdanosti je urađena, a u narednoj godini bi trebalo da se stvore preduslovi za finansiranje sigurne kuće iz opštinskog budžeta.
Policijska statistika otkriva da nema pravila u pogledu mesta boravka, obrazovne ili starosne strukture nasilnika. - Uzroci koji najčešće dovode do nasilja u porodici, prema našim pokazateljima su: alkoholizam, zavisnost od droge, ljubomora kao mentalna bolest nasilnika i teški materijalni uslovi života. U velikom broju slučajeva ovo krivično delo je počinjeno a da se nikada za to nije saznalo, niti je počinilac na bilo koji način kažnjen - kaže Rajna Parežanin, portparol CJB Trebinje.
Evidencija otkriva još nešto: veliki broj krivičnih dela nasilja u porodici počinili su tzv. povratnici, odnosno lica koja su već prijavljivana za isto delo. - Iako Zakon predviđa različite sankcije za nasilnike, čini se da se, kada se dođe do sudskog procesa, uglavnom određuju blaže kazne - ocenjuje Ljiljana Čičković, izvršni direktor NVO "Ženski centar" iz Trebinja. Ona smatra i da nesigurnost u pogledu budućeg finansiranja projekata poput Sigurne kuće odbija potencijalne donatore koji bi podržali njeno osnivanje. Opšta je ocena da je potrebno na svim nivoima, od lokalnog do državnog, sistematski raditi na rešavanju ovog pitanja kako bi u svim regijama počela da se razvija mreža utočišta za žene - žrtve nasilja.
[objavljeno: ]




