Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 28.Dec.2011, 02:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpske izbeglice traže podršku novog premijera Hrvatske

BEOGRAD/ZAGREB -

Predstavnici Koalicije udruženja izbeglica predali su danas u ambasadi Hrvatske otvoreno pismo za novog hrvatskog premijera Zorana Milanovića u kome apeluju da se zauzme za otvaranje dijaloga sa Srbijom o pravima koja su im, kako kažu, nezakonito oduzeta.

"Tražimo povraćaj imovine, stanarskih i drugih stečenih prava izbeglim i prognanim Srbima i drugim građanima Srbije koji su oštećeni u Hrvatskoj", izjavio je novinarima predsednik Koalicije Miodarg >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Linta.

On je podsetio da je otvoreno pismo sa ovim zahtevima u aprilu bilo upućeno i najvišim hrvatskim zvaničnicima i poslanicima Sabora, ali da bivše vlasti nisu pokazale nimalo političke volje za dijalog.

Istakavši da izbeglice od novih vlasti u Zagrebu očekuju drugačiji, pravedniji odnos, Linta je ponovio da temelj dijaloga treba da bude Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji država nastalih raspadom bivše SFRJ, u kome je jasno navedeno da će svim građanima biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine.

Milanović: Vodićemo prijateljsku i otvorenu politiku

Mandatar za sastav nove hrvatske vlade, predsednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović poručio je danas, predstavljajući u Saboru program i sastav nove vlade, da će politika Hrvatske prema regionu biti otvorena i prijateljska.

"Politika prema regionu biće prijateljska i otvorena, vođena interesom hrvatske države. Izbegavaćemo konflikte, ali ćemo braniti hrvatske interese", rekao je Milanović poslanicima u Saboru.

On je takođe naveo da je spreman na saradnju s predstavnicima nacionalnih manjina, te da težak teret rata treba ostaviti iza sebe. Dodao je da je spreman i za saradnju s Hrvatima izvan Hrvatske, posebno u BiH, s kojima treba voditi prijateljski dijalog.

"Bečki sporazum ima karakter međudržavnog sporazuma i po međunarodnom pravu i članu 140. Ustava Hrvatske, ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona", ukazao je Linta.

On je dodao da srpske izbeglice očekuju da u dijalogu Srbije i Hrvatske, između ostalog, budu uspostavljeni isti standardi u suđenjima optuženima za ratne zločine i rešavanju pitanja nestalih lica.

U prilog ovom zahtevu, Linta je naveo da u Hrvatskoj, od ukupnog broja osumnjičenih, optuženih i osuđenih za ratne zločine, 95 odsto čine Srbi, a samo pet odsto Hrvati.

Prema podacima komisije za nestala lica Vlade Srbije, u Hrvatskoj i danas ima, kako je kazao, 389 poznatih grobnih mesta sa posmrtnim ostacima Srba, a oko 900 ostataka godinama čeka na identifikaciju.

Linta je podsetio da Hrvatska Srbima nije vratila 40.000 oduzetih stanarskih prava, da oko 50.000 penzionera traži zaostale, a neisplaćene penzije, dok više od 10.000 porodica traži naknadu štete za kuće i privredne objekte srušene u terorističkim akcijama van područja ratnih dejstava.

On je naveo i da više od 5.000 srpskih porodica traži poništavanje ugovora o prodaji kuća preko hrvatske Agencije za promet nekretnina putem lažnih punomoći i mehanizma dvostrukih ugovora, a još 5.000 traži poništavanje ugovora o kupoprodaji pod pritiscima i pretnjama.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...