Proslava Oluje - sila, laži i nacionalizam

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Avg.2015, 13:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Proslava" Oluje - sila, laži i nacionalizam

Teško oružje koje je prošle sedmice protutnjalo Zagrebom, napravilo je haos u čitavoj Hrvatskoj.  Zagrebački asfalt uništen je tenkovskim gusenicama, kninska tvrđava ponegde urušena visokim frekvencijama skandiranja "Ubij Srbina!" i rudimentarnim glasom prononsiranog ustaškog pevača Marka Perkovića Tompsona, a Hrvatsko narodno kazalište Ivana Plemenitog Zajca u Rijeci posetioce je podsetilo na zloglasnu Gebelsovu rečenicu - kad čujem reč kultura, hvatam se za pištolj. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<

Dvadeseta godišnjica "Oluje" u Hrvatskoj biće zato zapamćena po brutalnoj eskalaciji sile, laži i sirovog nacionalizma.

Unutar riječkog  pozorišta pred prepunom dvoranom sedelo je pet žena. Iz Osijeka, iz Vukovara,  iz Slatine, iz Knina, iz Mostara.  Srpkinje, Hrvatice, Muslimanke.  Na praznik koji se u Hrvatskoj slavi kao "Dan pobede i domovinske zahvalnosti", svaka od njih ispričala je svoju priču. Neke po prvi put u životu.

Nijedna od njih nije rat provela u gradu rođenja ili stanovanja, sve su prošle strašna mesta izbeglištva, ratišta i stratišta. A onima koji nisu delili njihovu sudbinu takve priče nisu ni mogle da se prepričaju.  Obraćanje publici koja je došla da ih čuje u Rijeku omogućili su im intendant pozorišta Oliver Frljić, Srpsko nacionalno vijeće iz Zagreba i Centar za suočavanje s prošlošću - Dokumenta.

Svaka od njihovih priča potvrdila je rečenicu Bojana Glavaševića,  sina poginulog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića koju je izrekao pre početka tribine "Drugi rat": "U ratu nema ničega dobroga, ne sećamo se rata, sećamo se ljudi."

Pred pozorištem su se, međutim, okupljali ljudi u crnom za koje je rat svrha postojanja. Režiseru Oliveru Frljiću, ženama na pozornici i publici u gledalištu istresli su sav talog svog pomno uzgajanog rasizma, a onda su počeli s fizičkim napadima. Policija je stajala i zabrinuto se češkala po glavi. Neki su im se, poput kninskih kolega, prijateljski osmehivali.

Iza pet žena u riječkom teatru ostalo je pet praznih stolica, a iz zgrade su izašle "ispraćene" interventnim policijskim vodom. Još im je preporučeno da mogu uzeti nešto protiv glavobolje ili za smirenje živaca.

Na riječkom asfaltu ostale su krhotine pivskih flaša kojima su ekstremni desničari zatim napali putnike autobusa koji su na tribinu "Žene u ratu" došli iz Zagreba. Napadnuti su novinari, nevladini aktivisti, pripadnici srpske nacionalne zajednice,  članovi mirovnih organizacija.

Sve do izlaza  iz Rijeke, autobus  se u pravcu Zagreba vozio pod policijskom pratnjom.  Na izgrednike policija nije reagovala, više su ih interesovali matični brojevi putnika i napadnutih novinara. Riječko pozorište Ivana Plemenitog  Zajca ostalo je poput žalosne kulise s natpisom "Jamči se sloboda mišljenja i  izražavanja misli" koju je uprava teatra sa Oliverom Frljićem  kao transparent preuzela iz Ustava Republike Hrvatske.

Pet praznih stolica i pet žena ispričale su kako je sadržaj tog ustavnog člana izgledao za vreme rata, fašistoidni doček pred teatrom pokazao je kako izgleda danas. Bilo bi zlonamerno reći da niko nije kažnjen. Riječka policija podigla je na desetke krivičnih prijava, jer se ispostavilo da su svi napadači njihovi stari znanci, zato nije bilo ni žurbe da se ponovo susreću samo zato što su remetili javni red i mir, a neki čak i kršili "članak o suzbijanju diskriminacije", šta god to značilo.

Jer, Marko Perković Tompson (kome su deca s roditeljskih ramena u Kninu ovih dana uzdignutom rukom kao što u videla od starijih, klicala "Ubij Srbina!"), takođe je dobio krivičnu prijavu. Jer je u Knin stigao motorom, ali... bez kacige. I to je već nešto u odnosu na agilnost pravosuđa zbog zločina u vreme "Ouje" i nakon nje.

Za nekoliko dana u Kninu i selima kninske krajine pobijeno je najmanje sedam stotina ljudi. Starih i nemoćnnih. Za dvadeset godina za taj masakr osuđena je jedna jedina osoba - Božo Bačelić "Limun".

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Privredne reforme iznad svega" Radio-televizije Vojvodine.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.