Portret Jovana Divjaka

Izvor: S media, 04.Mar.2011, 17:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Portret Jovana Divjaka

Do devedesetih godina oficir JNA, potom brigadni general Armije Bosne i Hercegovine, Jovan Divjak rodjen je 1937. u Beogradu, gde je njegov otac - inače poreklom iz Bosanske Krajine - radio kao učitelj.

Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komandanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju, Ratnu školu, kasnije i Štabnu školu francuske vojske. Predavao je na vojnoj školi u Sarajevu.

Rat ga je zatekao na dužnosti oficira u štabu Teritorijalne >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << odbrane BIH, a potom se pridružio Armiji BiH i postao brigadni general i pomoćnik načelnika Generalštaba.

Uhapšen general Divjak po poternici Srbije

Poreklom Srbin, iako se nacionalno izjašnjava kao Bošnjak, Divjak je tokom rata u dva pisma - maja 1992. i maja 1993. tražio od Alije Izetbegovića da zaštiti Srbe u Sarajevu i BiH.

U jednom od pisama Izetbegoviću, Divjak je podsetio na svoje zasluge za BiH:

"Da sam dobrovoljno pristupio TO RBiH (mislim čak i na Vaš poziv!) pre mnogih koji sada rukovode Armijom; da sam bio aktivni učesnik dogadanja u Dobrovoljackoj ulici dana 3. maja 1992. godine; da sam u najsudbonosnijim danima za odbranu Sarajeva od maja do septembra 1992. godine obilazio prve linije odbrane tri do četiri puta i pružao moralnu podršku starešinama i vojnicima; da sam predstavljao trn u oku srpskim nacionalistima jer sam ostao u 'Alijinoj vojsci'; da ste me vodili u Njujork septembra 1992. godine i pokazivali kao 'primer' multinacionalnosti AR BiH... "

Sarajevo uputilo protestnu notu Srbiji

Penzionisan je 1993. i od tada je predsednik udruženja koje stipendira 200 dece bez roditelja.

Kada se 1997. saznalo za jamu Kazane u koju su pripadnici 10. brdske brigade Armije BiH bacali ubijene sarajevske Srbe, iz protesta je vratio svoj čin brigadnog generala.

Sarajevo:Protesti zbog hapšenja Divjaka

Vraćajući čin, u pismu Izetbegoviću je objasnio da to čini zbog zločina koji su tokom rata činjeni nad sarajevskim Srbima, a koje su vlasti u Sarajevu prećutkivale.

To što su "pojedini pripadnici Armije BiH brutalno ubijali civilno stranovništvo u Sarajevu", kako je naveo, "direktno dotiče moju savest i moral".

Dodik: Divjaka je trebalo davno uhapsiti (VIDEO)

Prva krivična prijava za zločine u Sarajevu 2. i 3. marta 1992. podignuta je aprila 1996, a dopunjena 2005. Reč je o dva napada na JNA - prvom na Skenderiji, 2. maja, i drugom, 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici, a osumnjčeni se terete za planiranje, podsticanje ili učešće u ubijanju 42, ranjavanju 73 i zarobljavanju 215 pripadnika JNA i psihičko i fizičko zlostavljanje.

Divjak smešten u ekstradicioni pritvor

Reč je o listi od 15 imena, koja nikad nije zvanično saopštena, ali se ipak našla u medijima: Hasan Efendić, Ejup Ganić, Zaim Backović, Jusuf Pušina, Jovan Divjak, Emin Švrakić, Fikret Muslimović, Dragan Vikić, Ismet Bajramović Ćelo, Jovica Perović, Dzevad Topić, Rešad Jusufović, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodzić, Damir Dolan.

U jednom intervjuu, Divjak je tvrdio da je lično "sprečio najgori masakr" u Dobrovoljačkoj, "vičući preko megafona i naredjujući prekid vatre".

Ministarstvo pravde obavešteno o hapšenju Divjaka

"Nažalost, na Palama su montirali kasetu kao da sam ja, navodno, naredio vatru", rekao je Divjak.

U intervjuu za internet portal Partiotske lige BiH, Divjak je 2. i 3. maj označio kao ključne dane za prevlast u Sarajevu: "Najznacajni dan za ceo tok agresije i rata u Sarajevu i BiH je 2. maj 1992. godine kada je JNA sa paramilitarnim jedinicama bosanskih Srba zaustavljena u namjeri da zauzme Sarajevo i 03.05.1992. kada je izvrsena razmena predsednika Izetbegovica i komadanta 2. VO generala Kukanjca."

U nedavnom televizijskom nastupu, povodom privodjenja Ejupa Ganića za slučaj Dovrovoljačka, prošle godine u Londonu, Divjak je na pitanje da li će otići u pritvor ukoliko za taj slučaj Tužilaštvo BiH bude podiglo optužnicu protiv njega, odgovorio da će otići u pritvor i u Srbiji, ukoliko je to interes BiH.

(Tanjug)

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.