Osmani: Status kvo nije rešenje

Izvor: RTS, 14.Nov.2018, 19:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Osmani: Status kvo nije rešenje

Zamenik makedonskog premijera zadužen za evropska pitanja Bujar Osmani kaže da ne razume odluku Prištine o povećanju taksi na uvoz srpskih proizvoda i navodi da je poštovanje ideje o zajedničkoj ekonomskoj zoni u okvirima CEFTA jedini pravi način saradnje na regionalnom nivou.
"Ne znam da li je reč o političkim ili ekonomskim motivima za odluku Prištine o povećanju taksi za srpske proizvode, ali >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << smatram da region treba da ide u smeru što veće liberalizacije, a što manje granica", kaže Osmani za Tanjug.
Komentarišući aktuelne odnose Beograda i Prištine, Osmani ocenjuje da je u ovom trenutku najvažnije da se učini pomak iz "status kvo" pozicije i da u pregovorima o konačnom rešenju ne bude crvenih linija.
"Kada smo mi sa Grcima uspeli da izađemo iz status kvo pozicije? Onda kada smo se dogovorili – prvo, da neće biti crvenih linija i da smo otvoreni da pričamo o svemu. Drugo, da pronađemo kompromis oko različitih emotivnih reakcija oko imena Makedonije i pitanja identiteta, jer smo samo tako mogli doći do rešenja", rekao je Osmani.
Dodaje: "Status kvo nije rešenje. Region mora da ide napred. Nakon zatvaranja grčko-makedonskog spora na sceni je spor između Beograda i Prištine".
Kaže da obe strane treba da sednu i "bez tabua pokušaju da pronađu formulu kao što su pronašli vlasti u Atini i Skoplju".
Osmani veruje da će sporazum oko imena Makedonije "proći" u grčkom parlamentu, kada se završii proces ustavne revizije u Makedoniji, jer u suprotnom ustavna revizija će biti ništavna.
"Tokom ustavne revizije donose se odluke i za svaki pojedinačni amandman. Odluke koje objašnjavaju amandmane stupaju na snagu samo ukoliko se ovaj sporazum ratifikuje u Grčkoj", objašnjava Osmani.
"Rešavanje bilateralnih sporova preduslov u približavanju EU" 
Dodaje da je rešenje grčko-makedonskog spora izuzetno važno za Makedoniju, jer je rešavanje bilateralnih sporova najvažniji preduslov u približavanju EU.
"Na osnovu tog principa mi smo u roku od godinu dana razrešili sve bilateralne sporove, jer smo postali svesni da nas neće niko primiti u Evropsku uniju sa otvorenim pitanjima sa Bugarskom, kao i sa Grčkom", podseća Osmani.
Govoreći o 2025. godini kao potencijalnoj godini za proširenje Evropske unije i šansama zemalja Zapadnog Balkana, Osmani kaže da se nada da će u tom roku Makedonija biti primljena u EU, ali i da će to uspeti i Srbija, Crna Gora i Albanija i ističe važnost, kako kaže, transformatorske energija Evropske unije, za šta je najbolji primer razrešenje grčko-makedonskog spora.
"Bez evropske i NATO perspektive mi nikada ne bismo pristupili ka rešavanju grčko-makedonskog spora", tvrdi on.
"Ukoliko se Makedoniji da prilika da otpočne pregovore, veoma brzo će sustiči Srbiju i Crnu Goru. Mi želimo da sve države regiona budu uspešne, međutim treba da se poštuje princip 'regate', zasnovanim na merit sistemu", odnosno zaslugama, dodaje Osmani.
"EU mora da poštuje zalaganja i da nagrađuje" 
Prema rečima Osmanija, da bi bile i druge države regiona ohrabrene da rešavaju sporove ugledajući se na primer Grčke i Makedonije, "Evropska unija mora da poštuje zalaganja i da nagrađuje ono što se radi."
On smatra da Srbija i Makedonija mogu jedna drugoj da pomognu na putu ka EU jer Srbija već ima iskustva u direktnim pregovorima sa EU, dok je Makedonija duže u tom procesu.
"Ministarka Jadranka Joksimović i ja već smo pripremili Memorandum o saradnji između srpskog Ministarstva za evropske integracije i makedonskog Sekretarijata za evropska pitanja. Čekamo samo konkretan termin kada ćemo ga potpisati, kako bismo imali okvir za razmenu iskustava", precizira on.
Govoreći o ukupnim makedonsko-srpskim odnosima, Osmani, ocenjuje da je u prethodnom periodu bilo određenih uspona i padova, pa čak i manjih incidenata, ali da je tok tih odnosa pokazao da "Srbija i Makedonija imaju dovoljano rezrevi u svojim međusobnim odnosima koji omogućava brzo razrešenje takvih problem".
To pokazuje i "slučaj sa ambasadom, pa i nekih drugih slučajeva, koji su bili rešeni za jedan dan", zaključuje on.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.