Međunarodna luka u vlasništvu Šapca

Izvor: Politika, 21.Mar.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Međunarodna luka u vlasništvu Šapca

Strateški partner će najverovatnije biti luka Beč, a Šabac bi trebalo da postane robnotransportni centar za čitavu zapadnu Srbiju i delove BiH

Šabac – Dokapitalizacijom Slobodne zone grad Šabac postao je njen većinski vlasnik, što je otvorilo mogućnost za izgradnju međunarodne luke na Savi. Strateški partner u ovom poslu će najverovatnije biti luka Beč, sa kojom je započeta izrada studije izvodljivosti.

Slobodna zona u Šapcu proteže se >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na 47 hektara, ima 20.000 kvadrata zatvorenog i 10.000 kvadrata otvorenog skladišnog prostora, 15 kilometara drumskih i sedam kilometara železničkih saobraćajnica. Spajanjem sa Javnim preduzećem „Luka i transport", grad je postao vlasnik 55 odsto kapitala, sa 35 odsto raspolaže Akcijski fond (država i radnici), a sa 10 odsto drugi akcionari, među kojima je najveći osiguravajuća kuća „Dunav".

– Ideja o izgradnji luke postoji još od 1993. godine, kada je oko (sadašnjih) milion evra uloženo u izgradnju akvatorijuma, ali su sankcije i ratovi omeli nastavak radova. Procena je da bi investiranjem oko 10 miliona evra bilo dobijeno 200 metara istovarne obale i 150 metara čela bazena sa dve dizalice, kao i terminali za rasute terete, rezanu građu i naftne derivate – kaže za naš list direktor Slobodne zone Nikola Bjelan.

Prema njegovim rečima, uložena sredstva bi se brzo vratila, jer bi ovo bio robnotransportni centar za čitavu zapadnu Srbiju, ali i rubne delove BiH. Samo „Ju-Es stil” za potrebe fabrike „Beli limovi" godišnje doprema oko 400.000 tona kabastog tereta. Za usluge luke zainteresovani su i Ukrajinci, sadašnji vlasnici fabrike glinice „Birač" kod Zvornika, koji koriste mnogo udaljeniju luku Ploče, zatim rudnici boksita u Milićima, mrkog uglja u Banovićima...

– Rečni prevoz je sedam puta jeftiniji od drumskog. Zbog ekonomskih efekata i zaštite životne sredine od 2010. godine EU će ograničiti transport svih masovnih i rasutih tereta na plovne i železničke saobraćajnice. Naša prednost je i što je u okviru zone počela izgradnja nove zgrade carinarnice sa 10.000 kvadrata parking prostora, koju finansira vlada. Od 12 carinarnica u Srbiji, po broju izdatih deklaracija, šabačka je prošle godine bila na trećem mestu, što govori o velikom robnom prometu u ovom regionu – objašnjava Bjelan.

Od nekoliko modela upravljanja lukama u Evropi, u Šapcu će se najverovatnije opredeliti za onaj u kojem kontrolu drži grad, kroz preduzeće za upravljanje lukom, a obavljanje usluga poverava privatnim kompanijama. U Slobodnoj zoni u Šapcu trenutno radi 130 radnika, dok bi sa lukom zapošljavala njih 250.

Miroljub Mijušković

--------------------------------------------------------------

Čišćenje Save

Jedan od uslova za početak izgradnje luke jeste i čišćenje korita Save, ističe Bjelan. Za taj posao država je namenila pet miliona evra. Plovni put je obeležen i na svakih 50 metara od Beograda do Siska dva puta je urađeno snimanje poprečnog preseka, tako da sada preostaje vađenje nanosa i otpada. Neophodno je da se reka vrati bar na nivo plovnosti koji je imala pre 1991. godine.

[objavljeno: 22/03/2009]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.