Izvor: Vesti-online.com, 01.Apr.2019, 00:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kod Cazina niče nova "Maoča"

Na severozapadu Bosne, između Bihaća i Velike Kladuše, u mestu Stijena kod Cazina niče novo vehabijsko naselje za koje meštani strahuju da će biti "nova Maoča".

Sarajevski "Dnevni avaz" navodi da su meštani tog i okolnih sela zabrinuti zato što pripadnici selafijskog pokreta masovno kupuju zemljište i podižu kuće u nenaseljenom delu mesta, a da je reč o pripadnicima paradžemata koji je 2016. odbio da se stavi pod okrilje Islamske zajednice.

Put do njihovog >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << mesdžida, centralnog objekta koji koriste za obavljanje molitve, još je makadamski, ali to ne sprečava dolazak novih pristalica.

Glavni imam u Cazinu efendija Said Mujakić objasnio je da je njima pre tri godine ponuđena integracija, ali da su oni odbili.

- Tada sam im rekao da će ubuduće biti predmet bezbednosnih službi i države. Teško je razgovarati s tim ljudima - rekao je Mujakić za "Dnevni avaz" koji je razgovarao i sa Bajrom Kailjkovićem, koji uz svog brata, važi za glavnog u ovom paradžematu.

On je na pitanje pravi li se u Stijeni "nova Maoča", odgovorio da oni nikoga ne diraju i da ne vide ništa sporno u tome da ljudi grade kuće.

- Svako može kupiti zemlju i na njoj graditi šta mu je volja - kazao je Kailjković.

Dževad Galijašević, stručnjak iz oblasti borbe protiv terorizma koji je 2000. godine kao načelnik opštine Maglaj bio najzaslužniji za izmeštanje 1.500 mudžahedina iz sela u Gornjoj Bočinji, kaže za "Vesti" da je paradžemat kod Cazina zapravo "opasan totalitarni pokret kome je islamska religija samo maska i paravan".

- Glavno oružje njihovih ciljeva je izazivanje nesigurnosti, širenje straha i pritisak na sekularne evropeizirane muslimane. Nažalost, ovakva naselja su samo pokazatelj odsustva racionalne i efikasne bezbednosne politike, ali i izraz falsifikovanja prirode islama - ističe Galijašević i dodaje da je problem sa kojim se Bosna suočava kombinacija "totalitarne terorističke prirode islamizma i neadekvatnog razumevanja i odgovora na taj izazov na Zapadu".

- S jedne strane imamo pogrešnu teoriju islama kao primitivne totalitarne religije koja je izvorište terorizma i nasilja. S druge strane u pitanju je samoobmanjujuća antiimperijalistička doktrina islama kao reakcija na zapadnu politiku i kulturu. Ove ove teorije su podjednako pogubne za opstanak muslimana u Evropi, ali i dejtonske države BiH - zaključuje Galijašević.

Islamska zajednica u BiH u februaru 2016. godine je ponudila integraciju takozvanim nezavisnim "paradžematima" ili će zabraniti njihov rad.

Već aprila te godine saopšteno je da je od 29 paradžemata - sedam pristalo da se stavi pod kontrolu Islamske zajednice, dok su 22 to odbija. Među njima je i paradžemat Stijena kod Cazina.

Prema nezvaničnim podacima najviše vehabijskih naselja u Federaciji BiH nalaze se na području Zenice i Sarajeva, ali ih ima i u Žepču, Zavidovićima, Banovićima, Bihaću, Cazinu, Donjem Vakufu, Goraždu, Gračanici, Hadžićima, Kaknju, Kalesiji, Maglaju, Srebreniku, Tešnju, Travniku, Tuzli, Velikoj Kladuši i Živinicama.

Samo u gradu Sarajevu postoji više paradžemata, a nalaze se u naseljima Sokolje, Osijek, Boljakov potok, Zaklopača, zatim u naselju u blizini Aerodroma "Butmir", u Ulici Hajrudina Šabanija, u selima Briješće Brdo i Briješće Brdo, u Dobroševićima u prigradskom naselju Rajlovac, Bare kod Stupa na Ilidži, u Kasindolskoj i Zaulicama na Ilidži.

Nastavak na Vesti-online.com...