Izvor: RTS, 23.Apr.2021, 11:22
Ivo Goldštajn: O Jasenovcu mora da se govori i da se omogući približavanje kulturâ sećanja
Hrvatski istoričar Ivo Goldštajn rekao je da o Jasenovcu mora da se govori i da kao profesor i istraživač ne može da zanemari činjenicu da se Jasenovac mora videti u širem kontekstu u jednoj grupi pitanja koja omogućava da se kulture sećanja približavaju i mire, a ne da doprinose daljem međusobnom antagonizovanju.
Ivo Goldštajn je za Glas Srpske rekao da, kao i prethodnih godina, obeležavanje godišnjice proboja iz Jasenovca izaziva >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << brojne podele u Hrvatskoj i istakao da se, uprkos ovogodišnjoj proslavi godišnjice osnivanja NDH u Splitu, ustaštvo nije povamprilo.
"Ne znam da li se igdje u Hrvatskoj dogodilo nešto slično. Tim više je paradoks što se to događa u Splitu koji je 1941. godine postao dio Italije. Ta 80. godišnjica je obilježena tako da je u različitim medijima objavljeno nekoliko članaka s jasnom antifašističkom porukom. Ja sam ranije dao jedan duži intervju objavljen pod naslovom 'Ustaše nisu nikakvi predstavnici hrvatskog naroda, a NDH je bila, ne samo zločinačka, nego i izdajnička tvorevina'", naveo je Goldštajn.
Istakao je da se Hrvatska bori sa revizionizmom i da se to dešavalo devedesetih godina, ali da se od 2015. godine iz različitih razloga intenziviralo.
"Ja bih rekao da je to karakteristika, ne samo Hrvatske, nego šire regije, pa i Evrope", rekao je Goldštajn.
Hrvatski istoričar je naglasio da je, iako je Hrvatska članica NATO-a i EU, na prostoru bivše Jugoslavije vezana u jednu zajedničku istorijsku memoriju sa Srbijom i BiH.
"U vrijeme socijalističke Jugoslavije ona je bila generalno prihvatljiva u smislu antifašističke orijentacije. Ali, u pojedinim dijelovima nije bila baš posve dosljedna, te se nije mogla suočiti s nekim neugodnim i traumatičnim epizodama", kazao je Goldštajn.
Dodao je da se situacija dodatno zakomplikovala nakon 1990. godine.
"Kulture sjećanja svih naroda i država su sada opterećene novim ratovima. Političke elite u proteklih četvrt vijeka nisu uspjele uspostaviti dijalog kojim bi se bar postiglo da te različite kulture sjećanja, u najmanju ruku, ne služe za dalju radikalizaciju i antagoniziranje naroda i država", naglasio je Goldštajn.
Istakao je da "negiranja genocida i svakakvih grozota ima i dan-danas".
"To nije ekskluzivni fenomen u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Dok god preovladava stav 'svi drugi su krivi, samo ja pravedan', neće biti dobro ni za koga", ocenio je Ivo Goldštajn.
Govoreći o saradnji sa Lordanom Zafranovićem na filmu "Djeca Kozare", Goldštajn je rekao da ne zna da li će Zafranović uopšte raditi taj film u ovim uslovima, ali da će rado sarađivati sa njim, ukoliko ga pozove.
.jpg)
