Izvor: Politika, 01.Jun.2009, 04:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
I Srbi i Hrvati žele obnovu spomen-doma
U knjizi Saveza antifašističkih boraca Hrvatske navodi se da je od 1990. do 2000. srušeno, oštećeno, oskrnavljeno oko tri hiljade spomenika koji svedoče o događanjima iz Drugog svetskog rata
Topusko – Spomen dom u kome je 1944. godine u Topuskom održano Treće zasedanje Zavnoha, tadašnje hrvatske vlade, srušen je 1991, što tih dana nije rastužilo ni Srbe ni Hrvate. Danas se na istorijsku sednicu gleda drugačije pa se i jedni i drugi zalažu za njenu obnovu.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
U knjizi koju je 2002. izdao Savez antifašističkih boraca Hrvatske, navodi se da je na hrvatskom području od 1990. do 2000. srušeno, oštećeno, oskrnavljeno ili skroz uklonjeno oko tri hiljade spomenika koji svedoče o događanjima iz Drugog svetskog rata. U Dalmaciji je, na primer, oštećeno i uništeno 50 odsto takvih obeležja, a u opštini Makarska svi. Najviše su oštećeni spomenici srpskim žrtvama ustaškog terora, te oni koji govore o stradanju Jevreja i Hrvata antifašista. Iako su u najvećoj meri uništavani tragovi zločina, posebno ploče sa imenima stradalih kako bi se prikrio broj žrtava, svesno su uništavana i materijalna dobra koja podsećaju na važne događaje ili je reč o sakralnim objektima „suprotne” vere. Tako su se u prošlom ratu Srbi „istakli” u rušenju hramova katoličke crkve na Baniji.
Ovog maja, povodom obeležavanja 65 godina od Trećeg zasedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (Zavnoha) pokrenuta je inicijativa da se u Topuskom obnovi zgrada u kojoj je održan ovaj skup. Ona je minirana i srušena 1991. godine. Porušili su je Hrvati pre nego što su napustili ovaj gradić koji pripada i Baniji i Kordunu i koji su pre toga opkolili Srbi. Kad su se Hrvati povukli srpske vlasti su naredile da se ceo teren hitno očisti kao da tu ništa nije ni bilo. Bilo je čak komentara da su Hrvati rušenjem uradili ono što bi učinili i Srbi. Rušilački motivi nisu baš najjasniji, ali se mogu naslutiti.
U nastajanju hrvatske države, krajem prošlog veka, njeni najveći zagovornici i oni koji su veličali svoje delo (HDZ) tvrdili su da se hrvatska državnost obnavlja nakon devet vekova. Valjda su nekom smetali tragovi mlađe hrvatske države pa je odlučeno da se uništi spomen dom Zavnohu. Ti tragovi su izgleda smetali i srpskim vlastima jer su Srbi smatrali da se tada ovde protezala državnost samo Jugoslavije.
Kako su se vremena menjala, a Hrvatskoj je u svetu sve više bio potreban antifašistički imidž, posegnulo se za Avnojem i Zavnohom. Sve je više onih koji tvrde da su tu koreni nove hrvatske državnosti. S druge strane, nakon što je sve prošlo kako je prošlo, Srbi se pozivaju na odluke Zavnoha u kojima je zapisano da su Srbi u Hrvatskoj konstitutivan narod i da su potpuno ravnopravni sa Hrvatima. Iako su u praksi današnje Hrvatske primenjene odluke Zavnoha o hrvatskoj državnosti, a o Srbima kao ravnopravnom narodu nisu, skupa u Topuskom sada se svi rado sećaju pa se i jedni i drugi izjašnjavaju za obnovu istorijske zgrade.
Đuro Đukić
[objavljeno: 01/06/2009]
