Izvor: RTS, 02.Nov.2015, 15:58 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska, zaoštrena retorika uoči parlamentarnih izbora
Predizbornu kampanju u Hrvatskoj, koja ušla u poslednju nedelju, obeležila je zaoštrena retorika političkih protivnika, pre svega dvojice lidera najuticajnijih stranaka - vladajuće SDP aktuelnog premijera Zorana Milanovića i najuticajnije opozicione HDZ Tomislava Karamarka.
Svako ima svoj stil. Jedni idu proverenim receptom, drugi igraju na kartu provokacije. "Oni (HDZ) od Hrvatske žele napraviti zadnju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Balkansku nacionalističku zatucanu kasabu", poručio je Milanović obraćajući se javnosti.
"Bravo gospodo iz aktuelne socijalističke vlade. Uništili su Hrvatsku i to smatraju svojim uspehom. To je neverovatno", rekao je Karamarko, koga je Milanović nazvao "najvećim crnokošuljašem u Hrvatskoj", kao i njegove sledbenike.
"To su crnokošuljaši", poručio je Milanović koji, kako su ocenili hrvatski mediji, u kampanji sebe stavlja u prvi plan, dok Karamarko to čini sa celom koalicijom.
Na hrvatskoj političkoj sceni poslednjih mesec dana smenjivali su se napadi - Milanović napada Karamarka, Karamarko napada loše ekonomske rezultate.
Stručnjak za komunikacije Gabrijela Kišiček, međutim, tvrdi da su Milanović i Karamarko u nečemu, ipak, isti.
"Izazivaju strah kod svoje publike, glasača kako bi pokazali da je samo jedna opcija moguća - ona njihova", rekla je i dodala da je obojici jasno da onaj koji izgubi odlazi u istoriju.
Stoga je, kaže, socijalna komponenta veoma važna.
"Žele se prikazati kao topli, kao susretljivi, kao oni koji imaju razumevanja za probleme s kojima se građani susreću", ocenila je Kišičekova.
HDSSB Branimira Glavaša, koji je bi osuđen za ratne zločine počinjene nad Srbima, opet, vodi kampanju na svoj način. Osnovali su SS gardu - Slavonsko sokolsku gardu.
"Ovo nisu fašisti, ovo nisu nacisti ovo nije izgubljena mladost, ovo je budućnost Slavonije i Baranje i Hrvatske", tvrdi funkcioner te stranke Josip Salapić.
"HDSSB je to odabrao da bi privukao pažnju, jer nemaju sa čim drugim i da bi provocirali... Možda da bi podstakli razgovor o nekim temama... Ali sigurno su odabrali jednu taktiku koja nije karakteristična i koja nije većini ljudi prihvatljiva", smatra Kišičekova.
Većina se uglavnom vodi uobičajenim potezima kako privuči glasače. Dele simbolične poklone i druže se s građanima. Govore o emocijama, meri se patriotizam, padaju niski udarci i sve žele pobedu.
Milanović je, kako navodi Jutarnji list, uspeo da puca u samo srce svoje izborne kampanje, koja je građena na tezi da je njegova koalicija brana desničarskom ekstremizmu i civilizacijskom urušavanju.
Jamstvo, kako je sam rekao, da Hrvatska neće biti crnokošuljaška. A onda je kao najveće crnokošuljaše u Hrvatskoj prozvao Karamarka zajedno s njegovim sledbenicima i političkim partnerima.
Šef HDZ-a s pravom se može smatrati glavnim krivcem za povratak Hrvatske u zadrte ideološke rovove. Pustio je duha uz boce, raspirivao netoleranciju, prebrojavao naciju po vlastitoj volji izmišljajući liniju podele na prave i sotonske Hrvate, forsirao je retoriku građanskog rata, grlio se i politički sljubljivao s "manekenima Endehazije".
U svoju je koaliciju prihvatio stranku koja veliča ustaštvo i poglavnika Pavelića. Jedan od njegovih kandidata s liste za dijasporu u svom promotivnom spotu poziva da se u nedelju, na izborima, sruši vladavina komunističko-udbaškog kalifata.
Izborna kampanja se vodi i na duhovnom planu. Kada su Hrvatska biskupska konferencija i više biskupa pozvali građane da glasaju za stranke koje zagovaraju konzervativne vrednosti, predsednik SDP-a Milanović je izvukao asa iz rukava i poručio vernicima kako bi papa Franja glasao za socijaldemokrate.
Ja mogu pozvati vernike u celoj Hrvatskoj da glasaju za našu koaliciju i za stranku koja zaista zastupa ljudske i hršćanske vrednosti - to su socijaldemokrati. To sam ja i to su moji saradnici. To je hršćanstvo, a ovo drugo je vrlo često najobičniji varvarizam. Zanima me - za koga bi glasao papa Franja? Verovatno za nas!, rekao je Milanović.
Inače, izborna kampanja u Hrvatskoj traje do ponoći 6. novembra, kada nastupa izborna tišina. Za 12 izbornih jedinica - 10 teritorijalnih, manjine i dijaspora prijavljeno je 166 izbornih lista, upola manje nego na izborima pre četiri godine.
Na listama je ukupno 2.311 kandidata, od toga 957 žena (41,41 odsto), a kandidati prosečno imaju 42,5 godina.
Prvi put građani Hrvatske na parlamentarnim izborima mogu glasati i preferencijalno. To znači da osim određene liste, mogu zaokružiti i kandidata na listi kojeg preferiraju. Glasački listići biće formata 62 x 43 cm, nalik onima na izborima za Evropski parlament, kada se prvi put u Hrvatskoj moglo preferencijalno glasati.
