Izvor: Politika, 25.Okt.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Gradnja Skadra na Pelješcu, isti kadar, drugi put
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb – Kod mesta Brijest na poluostrvu Pelješac juče je premijer i čelnik HDZ-a Ivo Sanader simboličnim polaganjem kamena temeljca označio početak gradnje jednog od najskupljih projekata u novijoj Hrvatskoj – mosta koji će spajati kopno s Pelješcem. Oko ovog monumentalnog objekta (dužine 2.440 metara, širine 21 metar i visine 55 metara iznad mora u plovnom delu) već duže vreme se u Hrvatskoj lome koplja kako stručnjaka tako i političara, a nije slučajno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << što radovi simbolično počinju baš uoči skorih parlamentarnih izbora.
Na tu činjenicu ukazuju i iz najjače opozicione stranke SDP, pa je njen čelnik Zoran Milanović izjavio da se tu radi o "otvaranju nepostojećih radova na nepostojećem mostu". Na službenoj internet-stranici SDP-a u vreme svečanog otvaranja tih radova pušten je snimak otvaranja istih tih radova upriličen još u novembru 2005. godine takođe od vladajuće HDZ.
Iako je skup i komplikovan, ovaj projekt zaista treba Hrvatskoj, jer sada njeni građani koji putuju jadranskom obalom za Dubrovnik moraju kod Neuma da pokazuju pasoše pošto tu BiH izlazi na Jadransko more. To će se naročito zakomplikovati ako zaista Hrvatska pre Bosne i Hercegovine uđe u Evropsku uniju, jer će tada kod Neuma biti šengenska granica. Jasno je to svima u Hrvatskoj i zato je gradnja mosta kopno–Pelješac istovremeno i prvorazredno političko pitanje na kojem svi akteri domaće političke scene nastoje da osvoje poene.
Međutim, nije samo politika ta koja muti odnose oko ovog velikog projekta: velika senka nad njim nadvija se i iz BiH, koja je nezadovoljna što Hrvatska jednostrano kreće u gradnju i najavljuje međunarodnu tužbu, a osnovni motiv je neraščišćena morska granica na tom delu Jadrana između dve zemlje. Dok Hrvatska tvrdi da most gradi u svojim teritorijalnim vodama, iz BiH napominju da to baš nije tako. Po svemu sudeći, ovaj slučaj će se naći pred međunarodnim sudom.
Na to upozorava i hrvatski predsednik Stjepan Mesić: "Meni je žao što pre početka radova na mostu za Pelješac nije došlo do dogovora između Hrvatske i BiH, jer ovo sve skupa može dodatno da zakomplikuje čitavu situaciju. Ukoliko dođe do međunarodnog spora oko mosta, sva uložena sredstva mogu biti izgubljena sredstva dok se spor ne reši", kaže on. Sanader, međutim, ne popušta i tvrdo napominje: "Hrvatska će graditi most Komarna–Pelješac i nećemo dalje tražiti saglasnost, jer gradimo na svojoj teritoriji i ne ugrožavamo prolaz brodova do luke Neum".
Cena gradnje ovog grandioznog mosta, čija prvobitna visina je sa 35 metara pomerena na 55 metara na mestu kuda će prolaziti brodovi, baš zbog protesta BiH, biće najmanje 270 miliona evra (dve milijarde kuna), a trebalo bi da se završi za četiri godine. Prve dve godine – kako je to objasnio njegov projektant (sa Zlatkom Šavorom), bivši Tuđmanov ministar obnove Jure Radić – proći će u "nevidljivoj gradnji", jer će se raditi velike čelične cevi koje će služiti kao temeljni elementi nosive konstrukcije mosta. Temelji će se raditi na dubini od 70 metara ispod morskog dna i kada se tome još doda dubina mora na tom mestu od oko 27 metara, proizilazi da će stubovi na kojima će počivati most samo ispod morske površine biti visoki oko stotinu metara, odnosno kao zagrebačka katedrala, kako to ističu njegovi konstruktori. Gradnju mosta kopno–Pelješac na međunarodnom tenderu dobio je hrvatski konzorcijum preduzeća koji čine splitski "Konstruktor" i zagrebački "Vijadukt" i "Hidroelektra".
[objavljeno: ]
