Ekonomska analiza Heritidž fondacije: Srbija i Crna Gora umereno slobodne

Izvor: VOA, 09.Mar.2021, 17:24

Ekonomska analiza Heritidž fondacije: Srbija i Crna Gora umereno slobodne

Američka konzervativna Heritidž fondacija objavila je rang listu zemalja prema ekonomskim slobodama, na kojoj se Srbija, svrstana u kategoriju "umereno slobodnih" ekonomija, nalazi na 54. mestu među 169 posmatranih država . Ukupna ocena Srbije porasla je za 1,2 poena u odnosu na prošlu godinu, pre svega zbog bolje ocene poreskog opterećenja, navodi se u analizi Heritidža. "Srbija je rangirana na 30. mestu među 45 zemalja evropskog regiona i njen ukupni rezultat je ispod regionalnog, ali iznad svetskog proseka", navodi se u toj analizi. Po kategorijama, Srbija je najvišu ocenu dobila u rubrici opterećenje porezima - 92,5 od 100 poena, a najslabiju za integritet vlade - 45. U kategoriji svojinskih odnosa Srbija je dobila ocenu 57,9; za efikasnost sudstva 50,6; za Vladinu potrošnju 49,6; stabilnost fiskalnog sistema 88,8; poslovne slobode 73,5; slobode radnika 61,2; monetarne slobode 78,9; trgovinske slobode 81,9; slobodu investiranja 74,2, a za finansijske slobode 63,3. Navode i da je srpska ekonomija tokom ove godine zadržala uzlaznu putanju u umereno slobodnoj kategoriji. "Da bi pojačala pozitivan trend u smeru povećanja ekonomskih sloboda, Vlada Srbije bi trebalo da nastavi da poboljšava poslovnu i investicionu klimu jačanjem vladavine zakona, a posebno putem reforme pravosudnog sistema, kao i usmeravanjem više novca za funkcionisanje Agencije za borbu protiv korupcije", stoji u analizi Heritidž fondacije. O poreskim opterećenjima, rubrici u kojoj je Srbija dobila najvišu ocenu, Heritidž fondacija navodi sledeće podatke: "Najviša individualna stopa poreza na dohodak iznosi 10 procenata, a stopa poreza na dobit je 15 procenata. Ostali porezi uključuju porez na dodatu vrednost i porez na imovinu. Ukupni poreski teret iznosi 20,7 procenata ukupnog domaćeg dohotka. Državna potrošnja je tokom poslednje tri godine iznosila 41,0 procenata ukupne proizvodnje (BDP), a budžetski suficiti u proseku su iznosili 0,7 procenata BDP-a. Javni dug je ekvivalentan 52 procenta BDP-a". O otvorenosti tržišta, Fondacija podseća da Srbija ima na snazi šest preferencijalnih trgovinskih sporazuma. "Prosečna carinska stopa ponderisana trgovinom iznosi 6,4 procenta, a netarifne barijere podrivaju ukupnu trgovinsku slobodu. Srbija nije članica Svetske trgovinske organizacije. Efekat institucionalnih prepreka stranim investicijama pogoršava se sporim napretkom u reformi javne uprave i državnih preduzeća. Mali finansijski sektor, kojim dominira bankarstvo, ostaje relativno stabilan", kaže se u izveštaju. Govoreći o vladavini prava, Heritidž navodi da, iako postoji odgovarajuća zaštita imovinskih prava, izvršenje može biti vrlo sporo. "Dobijanje jasnog vlasništva nad zemljištem je teško i neizvesno. Izvršenje ugovora je slabo. Pravosuđe i tužioci podložni su neprimerenom političkom uticaju. Korupcija je i dalje ozbiljan problem i navodno je najrasprostranjenija u slučajevima koji uključuju javne nabavke, vađenje prirodnih resursa i imovinu u državnom vlasništvu", navodi ova konzervativna fondacija. Crna Gora umereno slobodna Crna Gora je ove godine takođe svrstana u kategoriju umereno slobodnih ekonomija, a ukupna ocena ekonomskih sloboda u zemlji porasla je za 1,9 poena, uglavnom zbog pobošljanja fiskalnog zdravlja, navodi se u izveštaju. Crna Gora se sa ocenom od 63,4 poena našla na 80. mestu, dok je u Evropi na 39. mestu od 45 zemalja. Njena ukupna ocena je ispod regonalnog, ali iznad svetskog proseka. U analizi Heritidž fondacije, navodi se će da visoku vladinu potrošnju i dug, koji usporavaju sprovođenje većih ekonomskih sloboda, ublažiti poboljšanje u sektoru javnih finansija. Takođe se ističe da je Crna Gora i dalje opterećena problemima korupcije i slabe vladavine prava, kao i složenim i teškim regulativama.

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.