Izvor: B92, 03.Avg.2006, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Domovinska slikovnica
Zagreb -- Uoči obeležavanja godišnjice "Oluje" penzionisani pukovnik hrvatske vojske rešio je da mladi naraštaj Hrvatske podseti na "domovinski boj".
"Oluju", koju Hrvati slave kao oslobodilačku operaciju, a Srbi pamte po proterivanju iz svojih kuća, kao i osamdeset godina istorije Hrvatske autor je sažeo na pedesetak strana, a odlučio se za popularnu formu stripa pod nazivom "Domovinski boj".
U interpretaciji Boža Drmića, autora projekta, hrvatske nevolje >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << počele su još 1918. godine, stvaranjem kraljevine Jugoslavije, na čijem je čelu bio "apsolutist, diktator, veliki srbofil i ugnjetač građanskih prava i sloboda", kralj Srbin iz loze Karađorđevića.
Kulminacija 'srbovanja', sa čijom se teškom represijom uspešno nosio Josip Broz, dešava se početkom devedesetih, stoji u stripu: "Sinovi zla ponovo su ugledali svjetlost dana. Četnička kama bljeskala je u koštunjavoj ruci. Gdje je i jedan Srbin, to je sveta srpska zemlja – bila je to krilatica svih srpskih skupova - od Gazimestana, Knina, Petrove Gore do Beča."
Majstor koji je vukao sve poteze bio je Slobodan Milošević, konstatuje Drmić i kaže da je, iako Crnogorac, Milošević bio veliki zagovornik srpstva. Njegovu ideologiju delili su milicajci, vojnici i civili – Milan Martić, Veljko Kadijević, Jovan Rašković, Milan Babić, Vojislav Šešelj. Srbo-četnička vojska ubijala je isključivo civile, sugeriše slikovnica.
S druge strane, u redovima hrvatskih snaga nalaze se "srčan i lucidan u akcijama" Tomislav Merčep, skroman i radišan, američki đak Gojko Šušak, junak slavonske ravni Branimir Glavaš, sin krša Mirko Norac i nestašni dečak iz zadarskog zaleđa, momak iz Legije stranaca, Ante Gotovina. Oni i brojni bezimeni momci, koji stižu do pobede u avgustu 1995: "Rat je gotov, mi smo pobjednici. Četnici i velika Srbija su poraženi, bile su načešće misli i riječi razdraganih pobjednika", navodi Drmić.
Pored Drmića, nekadašnjeg specijalca i obaveštajca, strip potpisuje i Stanko Bešlić, akademski slikar, koji se posvetio istoriji pošto je, kako prenosi Jutarnji list, stekao slavu nizom erotskih stripova, u kojima je parodirao bajke o Pepeljugi i Uspavanoj lepotici.
.jpg)
