Izvor: Večernje novosti, 31.Maj.2015, 20:12 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Budva: Spomen-ploču srpskim oslobodiocima skidaju posle sezone!
SPOMEN-ploča iznad glavnih vrata Starog grada biće, ipak, uklonjena. "Ideja" čije sprovođenje u delo je zatražila Liberalna partija, biće realizovana posle ovogodišnje turističke sezone! Ovo je lokalnim medijima saopštila generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar. Pritom je kazala da takvu ingerenciju nemaju Ministarstvo kulture i Komisija za podizanje spomen-obeležja ukoliko opština ne pokrene inicijativu za to. U opštini Budva, pak, ističu da ne postoji spremnost >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << za uklanjanje ploče, zbog, kako je rečeno, "letnje sezone i mogućeg efekta koje bi to imalo na okruženje i dolazak srpskih gostiju". O čemu se zapravo radi? Iznad glavnih gradskih vrata drevne Budve stoji spomen-ploča podignuta 1931, na kojoj piše "Na uspomenu dolaska hrabre srpske vojske koja poslije junačkih pobjeda oslobodi Budvu na Mitrovdan 8. novembra 1918. Postavlja opština budvanska". Iznad su Njegoševi stihovi "Pokoljenje djela sude..." Početkom devedesetih liberali Crne Gore, tada kao jaka partija (LSCG) su kazali da ploču treba skinuti jer ne odražava istorijsku istinu. Prošle su dve i po decenije, kada su ponovo liberali, sada organizovani u Liberalnoj partiji koja je u koaliciji sa DPS i SDP na vlasti i u Budvi i u Crnoj Gori, krenuli u akciju. U više navrata su najavljivali uklanjanje ploče. NI FAŠISTI SPOMEN-PLOČU pokušali su da skinu 1941. italijanski fašisti. Njima nije toliko zasmetala istorija koliko ćirilica, pa su tražili uklanjanje. Tadašnji predsednik opštine Petar Luketić je proveo italijanskog generala kroz Stari grad i kazao mu, prema predanju, sledeće: "Gospodine, vidite staru Budvu i tragove raznih civilizacija u njoj, od antičkog, rimskog, srednjovekovnog do današnjeg doba. Ništa skidali nismo. Molim vas da i vi, potomci Garibaldija, Dantea i Mikelanđela, tako postupite". I ploča je preživela. Lidija Ljesar je kazala da 8. novembra 1918. Austrougarska nije postojala, a članice tadašnje crno-žute monarhije su nedeljama pre toga proglasile nezavisnost u svojim parlamentima. - Tog 8. novembra nije bilo oslobađanja Budve. Tadašnja vlast je dobro znala da to spomen-obeležje ne bi "pilo vodu" 1918, pa je ploča postavljena tek 1931. godine - kaže Ljesarova. Budvanski SNP, predstavnici drugih stranaka u opoziciji, brojne NVO, meštani Budve, Paštrovića, Maina, Pobora, Brajića i Grblja su se u više navrata do sada sastajali ispred spomen-ploče i poručivali da neće dozvoliti ni po koju cenu njeno uklanjanje. Saopštili su javnosti da je u Prvom svetskom ratu, prelazeći preko Albanije u proboju Solunskog fronta, učestvovalo više od 1.000 rodoljuba iz ovog kraja i da su uveliko tada pomogli da se zada poslednji udarac Austrougarskoj koja je više od stotinu godina vladala Budvom i krajevima oko nje. - To su, dakle, bili borci iz naših krajeva - kazali su i prošlog novembra, okupljeni ispred stare Budve, patriote i rodoljubi. Šta će se dalje dešavati oko (ne)spornog obeležja, ostaje da se vidi. Po svoj prilici, do jeseni neće biti uklanjanja spomen-ploče. A posle toga, uoči izbora, sve je moguće.
Nastavak na Večernje novosti...






