Izvor: Politika, 15.Okt.2009, 23:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bošnjaci protiv slobode izjašnjavanja
Nastojanje da se popis stanovništva u BiH održi bez nacionalne odrednice je prikrivanje etničkog čišćenja, jer bi popis morao da odgovori gde su Srbi iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Travnika i drugih gradova, kaže Nikola Špirić
Od našeg dopisnika
Sarajevo – Nacrt zakona o popisu stanovništva u BiH, koji je u avgustu ove godine usvojio Savet ministara BiH i po kojem bi, prema zahtevima međunarodne zajednice, popis trebalo da bude obavljen >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << 2011. godine, nije po volji Bošnjaka. Oni traže da se popis odgodi. Ono što im najviše smeta u ponuđenom zakonskom projektu je odredba koja omogućava građanima da mogu da se izjasne i o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti i maternjem jeziku. Naime, lideri vodećih bošnjačkih stranaka tvrde da bi, na ovakav način obavljen popis, „verifikovao etničko čišćenje” i „zaustavio proces povratka izbeglih i raseljenih” što, prema mišljenju predstavnika iz Republike Srpske, naprosto, nije tačno. Oni smatraju da „Bošnjaci beže od popisa zato što se plaše da će izgubiti prevlast i pozicije koje su stekli po nacionalnom ključu i popisu iz 1991. godine”.
Dakle, prema mišljenju većine političara u RS, neuralgična tačka priče o popisu stanovništva je, zapravo, „nastavak ratnih igara”, čime se, kako ocenjuje poslanik u parlamentu BiH Mirko Okolić, želi „sprečiti ispravljanje demografske nepravde u ovoj zemlji i „ zadržati lažna slika da su samo Bošnjaci žrtve proteklih ratnih zbivanja”. Predsedavajući Saveta ministara BiH Nikola Špirić smatra da je cilj nastojanja da popis stanovništva u BiH bude održan bez nacionalne odrednice prikrivanje etničkog čišćenja u Federaciji BiH, jer popis bi, upozorava on, morao da odgovori na pitanje gde su Srbi iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Travnika, Bugojna, Jajca, Bihaća i svih drugih gradova.
„Bošnjačka politička elita zna da bi popisom stanovništva prema standardima Eurostata i uz nacionalne i jezičke odrednice, na kojima se insistira, bile razobličene mnoge domaće i međunarodne laži koje su služile, a i danas služe za satanizaciju srpskog naroda. Razlog zbog kojeg se Bošnjaci zalažu da se učešće u vlasti bazira na popisu iz 1991. godine jeste taj što je Republika Srpska multietnična i taj princip može biti zadovoljen, dok u FBiH on ništa ne znači, jer tamo Srba, praktično, nema”, kaže on i upozorava da je „BiH bez popisa stanovništva neupravljiva zemlja, bez sadržaja i fikcija”.
Ponašanje bošnjačkih političara, dirigovano, uglavnom, iz centrala SDA i Stranke za BiH, za funkcionera HDZ-a BiH Ivu Miru Jovića je, zapravo, proizvod želje da se u zemlji stvori „bezlična masa” kojom bi BiH izgubila multietnički karakter, odnosno „namere da se napravi građanska država u kojoj bi Bošnjaci bili dominantan narod”. Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu Mirsad Tokača kaže da su neutemeljene tvrdnje da će popis potvrditi etničko čišćenje i zaustaviti povratak. „Što se etničkog čišćenja tiče, popis ga ne može potvrditi, ali ga može objasniti. Teza da će popis zaustaviti povratak je, takođe, besmislena, jer kakve veze ima popis sa povratkom, popisuju se valjda oni koji su u zemlji, a ne oni koji su otišli”, ocenjuje Tokača i naglašava da je sloboda izjašnjavanja neprikosnovena i da je niko ne može nametati, a još manje ugrožavati.
„Popis etničkog, verskog i jezičkog identiteta je sloboda svakog pojedinca, a kako će se on izjasniti, to će on odlučiti. Međutim, problem je to što priča koja se uporno plasira nije priča o popisu koji je neophodan za dalji evropski put BiH, jer EU neće primiti nijednu državu u svoje članstvo a da ne zna koliko ona ima stanovnika, to je priča o pozicijama, bitka za procente, s obzirom na činjenicu da popis treba da generira vlast”, izričit je on.
Prvi pokušaj izjašnjavanja o predloženom Nacrtu zakona o popisu stanovništva u Predstavničkom domu parlamenta BiH propao je polovinom prošlog meseca, upravo zbog različitog mišljenja o njegovom sadržaju vraćen je Komisiji za ekonomske reforme i razvoj uz zahtev da ga doradi. Kada će se ponovo naći pred parlamentarcima i koja mu je krajnja sudbina to je nezahvalno prognozirati. Analitičari upozoravaju da, prema sadašnjim podacima, od 223 zemlje u svetu samo Somalija i Liban neće vršiti popis stanovništva i da „ne bi bilo dobro da im se pridruži i BiH”.
Davor Kovačević
[objavljeno: 16/10/2009]
