Šef na tajnom zadatku

Izvor: Politika, 13.Mar.2010, 12:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šef na tajnom zadatku

Rijaliti serija „Prerušeni šef” razotkriva da direktori sa trista puta većom platom ne umeju da urade najobičnije početničke radničke poslove. Da li će ova serija izazvati klasnu revoluciju u „Obećanoj zemlji”

Predstavljen pod lažnim imenom kao otpušteni građevinski radnik, direktor velike američke kompanije za upravljanje otpadom, sa platom od tri miliona dolara godišnje, brzo se umorio dok je razdvajao papir od kartona u jednom od svojih pogona. Tokom sedam >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dana koliko je trajalo snimanje serije, prerušeni šef saznao je da žena koja u njegovoj firmi vozi kamion ponekad mora da urinira u konzervu jer ne može da dovrši vožnju u zadatom vremenu ako svrati do kupatila. Namrgodio se kada mu je druga koleginica poverila da ako zakasni sa ručka jedan minut, od satnice po kojoj je plaćena odbija joj se dvostruko vreme.

Ali kada je izašao iz radničkih cipela, vratio se u svoju udobnu kancelariju, a Amerikanci ni posle pet epizoda Undercover Boss-a ne mogu da se slože oko toga da li će običnom radniku posle ovog neobičnog TV rijalitija biti bolje, ili će korist izvući kompanije, koje na kraju svake epizode iznose velika obećanja.

Od 7. februara u svakoj epizodi „Prerušenog šefa" na mreži Si-Bi-Es jedan od visokorangiranih direktora neke velike kompanije „zapošljava” se u svojoj kompaniji na nedelju dana da bi video kako posao funkcioniše na terenu. Prisustvo kamera objašnjava se kao snimanje dokumentarca. Onda među zaposlenima pronalazi „neznane junake”, koje na kraju, kada im se „otkrije”, unapređuje ili ih nagrađuje odmorom.

U dosadašnjim epizodama glavešine su lično mogle da se uvere da skoro da ne mogu da obave kako treba nijedan običan početnički posao u kompaniji kojima sa vrha rukovode. Vlasnik velikog fast fud lanca nije se snašao u pekari i slučajno je uništio nekoliko hiljada zemički. Direktoru „Vejst menidžmenta" koji je sortirao otpad traka je išla prebrzo, pa je dobio kritiku nadređenog da taj posao nije za njega.

Što se tiče gledanosti, prva epizoda je već oborila neke rekorde, ali mišljenja su ipak podeljena.

Za jedne je serijal uspešan, jer se pozabavio glavnim žalopojkama američkog radnika – prvo, da šef nema pojma koliko on naporno radi, i drugo, i da zna ne bi ga bilo briga, jer mu je na prvom mestu profit. Radnici, makar oni odabrani, dobili su priliku da ih neko sa vrha čuje i mogli su direktno da kažu koliko im posao dodatno otežavaju pravila o tome kako krastavčić treba da stoji na hamburgeru. Šefovi su negde uvideli greške i postarali su se da se odmah isprave.

Za druge je, međutim, „Prerušeni šef" samo dobra reklama kompanija koje su pristale da učestvuju (ne bi ni pristale da budu negativno predstavljene), dok su izmanipulisani radnici u naciji koja već prezire ljude u direktorskim foteljama.

Osim nagrada za malobrojne radnike i poneke kazne za nadzornike koji su prekardašili u sprovođenju korporativnih pravila, svaka epizoda se završava uopštenim obećanjima da će direktori, sada kada su im se otvorile oči, formirati radnu grupu da popravi situaciju.

Mnogi su, pak, uvereni da je šou daleko od rijalitija i da su mnoge scene unapred režirane. Radnici koji se zbližavaju sa glavnim protagonistom možda ne znaju o čemu se radi, ali može se učiniti da su svesno izabrani zbog određene životne priče. Obično imaju neku tešku bolest, ili su na primer otpušteni zbog krize pa sada rade tri posla istovremeno.

Za Arijanu Hafington, urednicu popularnog bloga „Hafington post”, „Prerušeni šef" je pokazao da je rijaliti televizija način da se u 21. veku prikaže očaj radničke klase i rastući jaz između bogatih i siromašnih.

Ona otkriva i statistiku koja se u seriji ne vidi – šef prima 300 puta veću platu od radnika koga će na kraju možda častiti skromnim unapređenjem, dok su pre 30 godina direktori 500 vodećih kompanija zarađivali prosečno 30 puta više.

„Ne kažem da će serija dovesti do pobune radničke klase, ali možda će otvoriti razgovor koji nam je kao naciji preko potreban. Ili kad bi se bar naši političari nakratko prerušili i uvideli realnost miliona američkih porodica, kojima je mnogo gore zbog njihovih delanja i nedelanja”, zaključuje Hafingtonova.

----------------------------------------------------------------

Američki san ili košmar

Sto miliona Amerikanaca zarađuje manje nego što su njihovi roditelji u istom životnom dobu. Takođe, veće šanse da se obogati ima neko rođen u imućnoj porodici i bez završenog koledža od onoga sa koledžom – ali iz siromašne porodice.

Američki san, definisanim obećanim usponom na ekonomskoj i društvenoj lestvici, sada je dalji nego pre. Šanse su sada veće u Kanadi, Nemačkoj, Norveškoj, Finskoj, Švedskoj, pa čak i Francuskoj, navodi „Hafington post” uz otrežnjujuće statističke podatke.

– Od 2005. godine petina najsiromašnijih domaćinstva prosečno je zarađivala 10.655 dolara, a petina na vrhu društvene piramide čak 159.583 dolara, što je za 15 puta više i najveći je ikada zabeleženi jaz.

– U 2007. skoro polovina svog novca zarađenog u Americi otišla je u džepove 10 odsto ljudi – najveći procenat od 1917.

– Od 2000. godine ima 3,2 miliona više američkih porodica koje pokušavaju da prežive sa manje od 25.000 dolara godišnje.

-------------------------------------------------------------

Ponižavanje razgolićenih konobarica

Šef lanca „Huters” „zaposlio" se u jednom od svojih restorana, skriven iza debelih naočara. Ovi objekti prepoznatljivi su po oskudnim uniformama konobarica – tesna bela majica, minimalni narandžasti šorc – a devojke potpisuju u uslovima rada da je „koncept zasnovan na ženskom seksepilu” i da „dužnosti, uniforma i radno okruženje nisu uvredljivi, zastrašujući i nepoželjni". Iako su sve navedeno potpisale, ispostavilo se nisu zaštićene od daljeg ponižavanja. Šef „na tajnom zadatku" prisustvovao je sceni u kojoj su devojke, da bi se izborile za raniji odlazak kući, morale da jedu iz tanjira ruku skupljenih iza leđa, po nalogu menadžera. Na kraju emisije on ipak nije dobio otkaz, nego samo opomenu da „popravi stil rukovođenja”.

J. Kavaja

[objavljeno: 13/03/2010]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.