Izvor: Politika, 30.Maj.2010, 22:58 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rim je nezamisliv bez turista
Nijedna gošća iz iznostranstva neće napustiti Večni grad a da barem jednom ne čuje za sobom uzvike „Ćao bela”
Od našeg dopisnika
Rim – Maj i jun su idealni za posetu Večnom gradu što znaju turisti širom sveta. Za razliku od drugih svetskih gradova, uži centar Rima moguće je obići i peške zbog čega su milioni turista, koji svakodnevno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << preplavljuju uske trotoare poznate Vije del Korso (u samom srcu Rima), vidljivi na svakom koraku.
Oni su oko „Fontane di Trevi”, na „Španskom trgu”, „Pjaci Navone”. Naleće se i na stotine turističkih vodiča sa raznobojnim kišobranima (uz pomoć kojih usmeravaju svoje klijente – turiste), ali i na zabezeknute strance koji se svaki čas sklanjaju od motora (koje u Rimu voze i po trotoarima).
Kako Rimljani vide svoje mnogobrojne posetioce?
Pojedini Rimljani vole turiste, a naročito Amerikance: SAD i dalje predstavljaju sinonim za bogatstvo i prestiž Italijanima (koji su i među najbrojnijim imigrantima ove zemlje). Pravi Rimljanin je izričito ponosan na svoj grad. „Romanačo” (pejorativan ali i šaljiv naziv za meštane Rima) još uvek govori o osvajanjima Rimske imperije gde Večni grad predstavlja i dalje najbitniju svetsku metropolu.
Stefano Kompanjuči, fotograf iz Rima priznaje da turisti predstavljaju nerazdvojni „inventar” njegovog rodnog grada. „Iskreno, ne mogu ni da zamislim Rim bez turista. Jedino me čudi kada vidim nekog zalutalog stranca sa mapom na periferiji; ali zašto da ne, i tamo ima zanimljivih stvari,” kaže Kompanjuči.
Neki njegovi sugrađani se ne bi složili. Tako Valentina Unida, producentkinja iz Rima, konstatuje da mrzi turiste zato što doprinose još većem haosu u gradu koji je već poznat po haotičnosti. „Mislim da nije ipak problem samo u turistima. Prepuni autobusi i metroi nisu posledica preposećenosti Rima već neodgovarajuće organizacije grada koji nije u stanju da usluži i ugosti sve te turiste.”
Iako se pojedinim Rimljanima čini da su stranci osvojili grad, drugima je na pameti da će turisti ubrzo pronaći novi raj.
„Rim mnogo kasni u odnosu na ostale svetske metropole kada je turizam u pitanju”, objašnjava Fulvio Bernardini, novinar iz Rima, koji smatra da italijanska prestonica ne iskorišćava potpuno svoje turističke resurse.
„Ukoliko se uskoro ne promeni stav prema posetiocima, bolje ponude, uređenost, čistoća i modernija kulturološka ponuda – imajući u vidu da su neki od muzeja u potpunom raspadu, turizam u Rimu će se izrazito smanjiti. Pogotovu tokom prisutne ekonomske krize, ljudi su mnogo više oprezniji kako troše svoj novac: u tom slučaju Rim često ne predstavlja najbolju soluciju.”
Kada je turista u pitanju, Rim rado nudi sve poznate stereotipe Italije: vespe, pice, paste i vino nezaobilazni su elementi za sve koji su barem jedanput šetali prepoznatljivom rimskom kaldrmom. Nijedna turistkinja, i u ovom slučaju ponajviše Amerikanke i Engleskinje neće napustiti Večni grad a da barem jednom ne čuje za sobom uzvike „Ćao bela”.
Turizam koji doprinosi sa dvanaest odsto državnom bogatstvu Italije čini ovaj sektor i jednim od najvažnijih za, kako je često nazivaju, „lepu državu” („belpaese”). Ne samo istorija, arhitektura, moda, dizajn, hrana, vino, već pre svega dobro prepoznatljiva „umetnost življenja” omogućava Italiji jedno od prvih mesta po posećenosti u svetu. Ipak, nisu svi posetioci otišli nasmejani iz Večnog grada. U poslednje vreme, pogotovu Japanci (koji i dalje važe za najveće potrošače u Italiji), žalili su se na prevare, naročito u glavnom gradu. Diplomatski skandal izbio je i kada je vlasnik jednog poznatog restorana italijanske prestonice naplatio najobičniju večeru mladom japanskom paru 597 evra, uključivši i obaveznih 115 evra bakšiša. Ovaj incident i mnoge druge prevare (kada su u pitanju cene taksija, pića u barovima) doprineli su sve prisutnijem negativnom publicitetu Italije. Dokaz za to je i jedan od najtiražnijih listova na svetu, japanski „Asahi šimbun” (osam miliona tiraža svakodnevno) koji je najavio i snažan pad broja japanskih posetilaca Apeninskom poluostrvu.
I pored negativne reklame, Italija ipak ima oko 35 miliona turista godišnje: 2004. našla se i na petom mestu po posećenosti u svetu. Jedno je sigurno: i pored haosa, gužve i nezaobilaznih paprenih cena u samom centru grada, Rim svoje posetioce ne ostavlja ravnodušnim. Svako će se, barem na trenutak, osetiti delom ovog još uvek neprikosnovenog „centra sveta”.
Marina Lalović
[objavljeno: 31/05/2010]







