Napravljen prvi veštački bubreg

Izvor: Mondo, 15.Apr.2013, 16:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Napravljen prvi veštački bubreg

Američki naučnici su napravili veštački bubreg i uspešno ga presadili na životinjama, Prvi veštački bubreg na svetu počeo je i da proizvodi urin.

Slične tehnike stvaranja jednostavnih veštačkih delova tela već se koriste na pacijentima. Bubreg je, međutim, dosad prvi od najkoplikovanijih organa koji su naučnici uspeli da naprave u labratorijskim uslovima.

U studiji, objavljenoj u časopisu "Nature Medicine", ističe se da veštački bubrezi nisu tako efikasni >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << kao prirodni, ali istraživači regenerativne medicine veruju da ovo područje ima ogroman potencijal.

Bubrezi filtriraju krv kako bi iz nje uklonili otpadne materije i višak vode. To su i najtraženiji organi za presađivanje, sa dugim listama čekanja.

U ovoj tehnici, naučnici koriste stari bubreg koji očiste od svih starih ćelija kako bi dobili kalup sličan saću košnice. Potom se bubreg rekonstruiše ćelijama uzetih od pacijenta.

Ova tehnika imala bi dve značajne prednosti nad aktuelnim vidom presađivanja bubrega. Naime, tkivo bi odgovaralo pacijentu koji više ne bi morao da ceo život pije lekove za potiskivanje imunog sistema radi sprečavanja odbacivanje presadnjenog organa.

Time bi se, ujedno, znatno povećao broj organa dostupnih za transplantaciju. Većina organa u ponudi biva odbačeno, ali bi se oni mogli iskoristiti kao osnov za stvaranje novih.

Ovi veštački bubrezi su delo istraživača Generalne bolnice Masačusetsa (MGH).

Naučnici su iz pacova izvadili bubreg i s njega "isprali" sve stare ćelije. Dobili su mrežu proteina, svojevrstan kalup koji oblikom nalikuje bubregu i sadrži mrežu krvnih sudova i drenažnih cevčica. Potom su ubrizgane nove ćelije koje su se vezale za kalup, te je na taj način bubreg rekonstruisan. Laboratorijska testiranja su pokazala da je u poređenju sa prirodnim, veštački bubreg u stanju da proizvodi 23 odsto urina. Nakon presađivanja pacovima, proizvodnja urina pala je na svega pet odsto.

Vođa istraživanja dr Harald Ot objasnio je, međutim, da bi vraćanje čak i delića prirodne funkcije bubrega moglo da bude dovoljno.

"Rad bubrega od 10 do 15 odsto vas već čini nezavisnim od hemodijalize", naveo je u izjavi za BBC.

"Mislim da bi potencijalni klinički učinak uspešnog tretmana bio ogroman", istakao je on, podsetivši da samo u SAD trenutno na presađivanje bubrega čeka 100.000 bolesnika, a da se godišnje obavi svega 18.000 transplantacija.

(Tanjug)

Nastavak na Mondo...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.