Izvor: B92, 08.Jun.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 8. jun

Umrli Muhamed, Hajgens, Pejn, Sand, Petrović i Hauptman, rođeni Šuman, Rajt, Krik i Suharto

632. U Medini umro Abul Kasim Muhamed, osnivač islama, monoteističke religije zasnovane na Kuranu. Sproveo političko i versko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju.

1695. Umro holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens. 1655. otkrio Saturnov prsten i jedan njegov satelit, objasnio način prostiranja >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << svetlosti i konstruisao časovnik s klatnom.

1809. Umro engleski političar i pisac Tomas Pejn, autor dela "Zdrav razum" i "Američka kriza", u kojima je podržao "Deklaraciju nezavisnosti" američkih kolonija.

1810. Rođen nemački kompozitor Robert Šuman, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma.

1869. Rođen američki arhitekta Frenk Lojd Rajt. Prvi u SAD upotrebio armiran beton i industrijski građevinski materijal. Konstruisao niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel Imperijal u Tokiju.

1871. Austrougarski car Franc Jozef I objavio odluku o ukidanju Vojne krajine. Odluka sprovedena 1873. Krajina bila austrijski granični pojas prema Turskoj, po uspostavljanju Austro-Ugarske monarhije. Po uvođenju opšte vojne obaveze izgubila vojni značaj.

1876. Umrla francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča.

1883. Francuska uspostavila kontrolu nad Tunisom, svojim protektoratom od 1881. Tunis stekao nezavisnost 1956.

1916. Rođen engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.

1921. Rođen indonežanski general i diktator Suharto. Uz pomoć vojske 1967. postao premijer preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. Od 1968. predsednik Indonezije, do 1998, kada je pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira prinuđen da podnese ostavku.

1929. Margaret Bondfild postavljena za ministra rada, kao prva žena u vladi u istoriji Velike Britanije.

1940. Nemačke krstarice Šarnhorst i Gnajsenau u Drugom svetskom ratu potopile britanski nosač aviona Glorijus i razarače Ardent i Akasta. Poginulo više od 1.500 ljudi.

1941. Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske u Drugom svetskom ratu izvršile invaziju na Siriju da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine.

1942. Japanske podmornice u Drugom svetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

1943. Umro srpski matematičar Mihajlo Petrović Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije.

1946. Umro nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912.

1965. Armija SAD u Južnom Vijetnamu dobila ovlašćenje da preduzima ofanzivne operacije.

1986. Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm izabran za predsednika Austrije. Bojkotovao ga gotovo ceo svet.

1993. U svom pariskom stanu ubijen Rene Buske, šef francuske policije za vreme nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.

1995. Grupa američkih marinaca uspešno okončala akciju spasavanja kapetana Skota O'Grejdija, čiji je avion F16 šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila vojska bosanskih Srba.

1998. Umro nigerijski general Sani Abača, a vlast preuzeo general Abdulsalam Abubakar, deveti vojni šef države u istoriji Nigerije.

2001. Briselski sud proglasio krivim i zatražio doživotnu robiju za četiri osobe, među njima dve opatice, zbog zločina u Ruandi. Savet ministara Ruande u decembru saopštio da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.

2001. U jednoj školi u Ikedi, u Japanu, duševno poremećen čovek nožem usmrtio osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio.

2004. Predsednik Kine Hu Đintao doputovao u posetu Poljskoj, prvu posetu nekog šefa kineske države Varšavi posle 55 godina.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.