Izvor: B92, 06.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 6. novembar

Rođeni Karlos II, Zenefelder, Karadžić, Saks i Nejsmit, umro Čajkovski, poginuo Krcun

1632. Švedski kralj Gustav II Adolf, vojskovođa i vojni reformator, poginuo u Tridesetogodišnjem ratu, u bici kod Licena. Njegova vojska u toj bici potukla snage Protivreformacije pod komandom generala Valenštajna.

1661. Rođen španski kralj Karlos II, poslednji monarh iz dinastije španskih Habsburga. Posle njegove smrti počeo Rat za špansko nasleđe. Pošto nije imao muškog >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << potomka, za naslednika odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji koji je kao Filip V stupio na presto posle Utrehtskog mira, 1714.

1771. Rođen nemački izdavač i štampar Alojz Zenefelder. 1796. izumeo hemijski postupak štampanja, autografiju i litografiju, 1826. litografiju u više boja. Napisao "Udžbenik litografije".

1787. Rođen Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Objavio više zbirki narodnih pesama i pripovedaka, prvu srpsku gramatiku i rečnik. Uređivao almanah Danica i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Umro u Beču 1864. Njegovi posmrtni ostaci 1897. preneti u Beograd i sahranjeni, uz Dositeja Obradovića, ispred Saborne crkve u Beogradu.

1814. Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenataAdolf Saks. 1840. izumeo muzički instrument nazvan po njemu.

1860. Za predsednika SAD izabran Abraham Linkoln. U januaru 1863. proglasio oslobođanje američkih robova. Tokom njegovog mandata vođen Američki građanski rat, u kom je Unija severnih država pobedila robovlasnički Jug. Šest dana po završetku rata ubijen u pozorišnoj loži, u atentatu koji je izvršio jedan od glumaca.

1861. Rođen kanadski trener Džejms Nejsmit. 1891. izmislio košarku kao dopunski sport za igrače američkog fudbala. Košarka u Evropu stigla preko vojnika SAD, a u Beograd 1923, preko izaslanika Crvenog krsta, Amerikanca Viljema Vilanda, koji ju je prikazao na kursu za učitelje.

1880. Francuski mikrobiolog Šarl Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni kako ona dospeva u organizam. Engleski lekar Ronald Ros 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

1893. U Petrogradu umro ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, po mnogima klasik ruske muzike. Njegovo delo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste.

1911. Fransisko Madero, vođa meksičke revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa, postao predsednik Meksika.

1917. Posle pet meseci borbi, u I svetskom ratu, pobedom zapadnih saveznika nad Nemcima, okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Linija fronta pomerena nepunih 10 kilometara, poginulo najmanje 240.000 vojnika.

1931. Održan antirežimski protestni skup na Beogradskom univerzitetu, studenti potom krenuli u protestnu šetnju Knez Mihailovom ulicom. Policija uhapsila 13, povređeno šest studenata.

1943. Armija SSSR u II svetskom ratu oslobodila Kijev, posle dvogodišnje nemačke okupacije.

1950. U Beogradu osnovan Muzej primenjene umetnosti Srbije.

1964. U saobraćajnoj nesreći poginuo Slobodan Penezić Krcun, predsednik Vlade Srbije i funkcioner Komunističke partije. Posle II svetskog rata bio načelnik OZNA za Srbiju, potom ministar unutrašnjih poslova Srbije.

1975. Na inicijativu kralja Hasana počeo Zeleni marš. 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu potpisan sporazum kojim je Španija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.

1996. Bivša jugoslovenska republika Hrvatska postala 40. članica Saveta Evrope.

1999. Australijanci na referendumu s 55 odsto glasova odbacili predlog da britanski monarh kao šef države bude zamenjen republikanskim ustrojstvom države.

2001. Medijski magnat, republikanac Majkl Blumberg, izabran za gradonačelnika Njujorka. Nasledio Rudolfa Đulijanija, gradonačelnika u vreme septembarskih napada.

2005. Monsinjor Kiro Stojanov u Skoplju, u katedrali Presvetog srca Isusovog, postavljen za skopskog biskupa i apostolskog egzarha u Makedoniji. Prvi Makedonac posle 104 godine na rukovodećem položaju u katoličkoj crkvi u toj zemlji.

2005. Irački boing 737 sleteo na aerodrom u Teheranu, obavljen prvi komercijalni let u 25 godina.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.