Izvor: B92, 30.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 30. novembar

Rođeni Tven i Čerčil, umrli Vajld, Slavenski, Jovanović, Crnjanski i Ederli, Zimski rat, streljan Kun

1700. U bici kod Narve, švedske trupe kralja Karla XII pobedile nadmoćniju rusku vojsku Petra I. U bici poginulo oko 10.000 Rusa i 600 Šveđana. Na isti dan 1718. Karlo XII, simbol nacionalnog junaštva, poginuo u napadu na Norvešku.

1835. Rođen američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svetske književnosti.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
1838. Meksiko objavio rat Francuskoj, koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.

1853. Rusija u Krimskom ratu uništila tursku flotu u bici kod crnomorske luke Sinope.

1872. U Glazgovu odigrana prva fudbalska utakmica reprezentacija Engleske i Škotske. Meč završen rezultatom 0:0.

1874. Rođen engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil, premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i od 1951. do 1955, vođa Konzervativne stranke od 1940. Kao jedan od velikih protagonista pobede nad fašističkim silama, učestvovao na svim važnim savezničkim konferencijama. Autor književno-publicističkih dela, a za "Memoare iz Drugog svetskog rata" 1953. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1900. Umro engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora, zbog homoseksualizma. Umro je u izbeglištvu u Parizu, u bedi i nemilosti. Stota godišnjica njegove smrti obeležena u Londonu, u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i u Njujorku.

1939. Više od 20 sovjetskih divizija napadom na Finsku počelo sovjetsko-finski Zimski rat, okončan mirovnim ugovorom u martu 1940. Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

1939. Streljan mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Prethodno uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u SSSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan posle XX kongresa KP SSSR 1956.

1955. Umro jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

1957. U Beču umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije. Posle 1906. stekao evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata.

1967. Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija 17 sultanata stekli nezavisnost posle 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen.

1975. Afrička država Dahomej promenila naziv u Narodna Republika Benin.

1977. Umro srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog modernističkog časopisa "Dan". Njegov "Roman o Londonu" smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti. Bavio se i novinarstvom i politikom, Drugi svetski rat ga zatekao u diplomatskoj službi u Rimu. Do 1965, kada se vratio u Beograd, živeo kao emigrant u Londonu.

1995. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojio odluku da 31. januara 1996. bude okončana troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini.

1996. Oko 150.000 ljudi protestovalo ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije Zajedno na lokalnim izborima.

1996. Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.

1999. Putnički brod s 302 putnika prevrnuo se blizu istočne obale Kine. Nesreću preživele 22 osobe.

2000. U Pjongjangu se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje koji su blizu 50 godina bili razdvojeni.

2002. Turska ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku države. Završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.

2003. Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli, prva žena koja je preplivala Lamanš, 1926.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.