Izvor: B92, 28.Jan.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 28. januar

Umrli Karlo Veliki, Henri VIII, Drejk i Jejts, rođeni Garašanin i Rubinštajn, buna Matije Gupca, Island prvi legalizovao abortus.

814. Umro je Karlo I Veliki, franački kralj od 768. i rimsko-nemački car od 800, kada ga je krunisao papa Lav III. Znatno je proširio kraljevstvo i postao gospodar gotovo cele zapadne i srednje Evrope. Uveo je sistem kraljevskih vazala kojima je dodeljivao nasledne posede (feude) i tako stvorio vladajuću klasu velikih zemljoposednika.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
1547. Umro je engleski kralj Henri VIII, koji je nakon dolaska na presto 1509. proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradnjom jake flote postavio temelj budućoj pomorskoj sili. Ženio se šest puta, a nakon sukoba s papom, koji je odbio da poništi njegov prvi brak, oduzeo je papi vlast nad crkvom u Engleskoj, proglasio 1534. sebe vrhovnim crkvenim poglavarom i utemeljio anglikansku crkvu.

1573. Počela je velika hrvatsko-slovenska seljačka pobuna pod vođstvom Matije Gupca. Pobuna je u krvi ugušena 9. februara, a njen vođa je zarobljen i nakon nekoliko dana je umro od posledica svirepog mučenja.

1596. Umro je engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je oplovio svet (1577-80). Gusarskim napadima na španske brodove doprineo je engleskom osvajanju kolonija, posebno u severnoj Americi, a imao je i značajnu ulogu u pobedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom "Nepobedivom armadom" u bici u Lamanšu. Preneo je 1586. krompir u Evropu iz Amerike.

1689. Engleski parlament objavio je abdikaciju kralja Džejmsa II. Poslednji vladar iz dinastije Stjuart bio je prisiljen na napusti presto zbog njegovih pokušaja da vrati katolicizam u Englesku.

1812. Rođen je srpski državnik Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja i višegodišnji ministar unutrašnjih poslova u ustavobraniteljskim vladama. Tvorac je srpskog spoljnopolitičkog i nacionalnog programa "Načertanije" (1844), koji je bio temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata. Smatra se prvim velikim srpskim političarem 19. veka.

1846. Na balu u Beču prvi put je izveden "Srpski kvadril", delo koje je Johan Štraus mlađi komponovao po nalogu kneza Miloša Obrenovića.

1857. Rođen je srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od osnivača Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918). Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Pisac je odgovora na austro-ugarski ultimatum Srbiji 1914.

1871. Francuska "Vlada narodne odbrane", koja je formirana u Parizu nakon što je svrgnut Napoleon III i proklamovana republika, prihvatila je kapitulaciju u ratu s Pruskom, u kojem je francuska vojska teško poražena.

1878. U Nju Hejvenu u SAD je puštena u rad prva telefonska centrala, dve godine nakon što je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

1887. Rođen je poljski pijanista Artur Rubinštajn.

1935. Island je postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus.

1939. Umro je irski pesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts, najznačajnija ličnost irskog nacionalnog preporoda, jedan od osnivača i upravnik narodnog pozorišta (Teatar Ebi). Njegova delatnost nadahnula je procvat irske nacionalne drame, a učestvovao je i u javnom političkom životu i bio senator od 1922. do 1928. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1923.

1986. U eksploziji američkog vasionskog šatla "Čelendžer", 72 sekunde posle lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta.

1994. Tri italijanska novinara ubijena su u Mostaru, a u Zenici je jedan Britanac ubijen, a dvojica teško ranjena. Britanci su bili službenici agencije za dostavljanje humanitarne pomoći u Bosni.

1995. U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih ekstremista u Egiptu poginulo je 14 ekstremista, dvoje policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

1997. U Alžiru na prepunoj pijaci u blizini glavnog grada, u eksploziji bombe poginulo je 15, a ranjeno najmanje 30 ljudi.

1998. U Indiji je osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zaveri i ubistvu bivšeg premijera Radživa Gandija.

2001. U Zagrebu je umro hrvatski književnik Ranko Marinković (88). Dobitnik je mnogih književnih nagrada a njegova dela, poput romana "Kiklop" i "Glorija", uz stvaralaštvo Miroslava Krleže svrstavaju se u najveća dostignuća hrvatske književnosti.

2002. U Stokholmu je u 95. godini umrla švedska književnica Astrid Lindgren, tvorac Pipi Duge Čarape. Napisala je više od 100 dela, a njene knjige prodate su u više od 100 miliona primeraka.

2002. U Beogradu je održana prva sednica Međudržavne komisije za utvrđivanje granica i pripremu ugovora o državnoj granici između SR Jugoslavije i Hrvatske.

2002. U Prištini su pripadnici Kfora i policije UNMIK-a uhapsili trojicu Albanaca pripadnika OVK osumnjičenih za ratne zločine na Kosovu od septembra 1998. do juna 1999.

2003. U Beogradu je preminuo Miloš Milutinović (70), jedan od najboljih jugoslovenskih fudbalera svih vremena.

2003. Na opštim izborima u Izraelu pobedila je desničarska partija Likud, čiji je lider izraelski premijer Ariel Šaron.

2004. Predsednik britanske medijske korporacije Bi-Bi-Si Gevin Dejvis podneo je ostavku, a kompanija se izvinila zbog propusta u izveštavanju o naoružanju Iraka pred rat u toj zemlji. Dva dana kasnije otkaz je dao i novinar BBC-ja Endru Giligan, autor spornih tekstova u kojima se optužuje britanska vlada da je preuveličala opasnost od iračkog naouržanja.

2005. General Vojske SCG u penziji Vladimir Lazarević dobrovoljno se predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.