Izvor: B92, 14.Jun.2003, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Na današnji dan - 14. jun
Beograd -- 1645 - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta.
1777 - Kongres SAD je prihvatio zastavu "zvezda i pruga" kao zvanično državno znamenje.
1789 - Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 predjenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda "Baunti" preuzela komandu nad brodom.
1798 - Rođen je češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.
1800 - Napoleon Bonaparta porazio je austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.
1811 - Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autor romana "Čiča Tomina koliba".
1837 - U Napulju je umro italijanski pisac Đakomo Leopardi, najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih pesnika evropske poezije 19. veka ("Silviji", "Dijalozi i eseji" "Zibaldon", dnevnik "Misli").
1894 - Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom izdala je knjigu "Narodne igre" u sedam tomova.
1904 - Umro je srpski pisac i lekar Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-98), najpoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti ("Đulići" i "Đulići uveoci").
1924 - Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u rusku književnost uveo nefabularnu prozu slobodne kompozicije ("Kako ispiti sunce", "Živeti na zemlji").
1928 - Umrla je Emelin Pankherst, britanska sufražetkinja, osnivač Socijalno-političke unije žena (1903). Organizovala je brojne mitinge i demonstracije za žensko pravo glasa zbog čega je osam puta bila u zatvoru.
1928 - Rođen je argentinski političar i revolucionar Ernesto "Če" Gevara. Kao beskompromisni borac za pravdu stekao je veliku popularnost, posebno među mladima. Učestvovao je u Kubanskoj revoluciji i bio ministar u Kastrovoj vladi (1961-65). U novembru 1966. postao je lider gerilaca u Boliviji, a u oktobru naredne godine zarobljen je i ubijen.
1936 - Umro je ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").
1940 - Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza.
1941 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio je zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.
1943 - U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša.
1946 - Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike, a 1928. prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.
1962 - U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira.
1966 - Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.
1968 - Umro je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 ("Vode i zemlje", "A veče je tu", "Život nije san" "Utopljena oboa").
1986 - Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najuticajnijih književnika 20. veka. Presudno je obeležio hispanoameričku literaturu i značajno uticao na svetske književne tokove ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga").
1990 - U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.
1992 - U Beogradu je prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.
1993 - Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske.
1995 - Čečenski pobunjenici izvršili su napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.
2000 - Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru. 2001 - Vlada SR Jugoslavije usvojila je nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.