Na današnji dan, 12. jun

Izvor: B92, 12.Jun.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 12. jun

Robert Entoni Idn

Umrli Kolins, Mikelanđeli, Pek i Ligeti, rođeni Idn i Frank

1667. Žan Batist Deni, lekar Luja XIV, izveo prvu uspešnu transfuziju krvi, petnaestogodišnjem dečaku, koristeći krv ovce.

1683. Turska vojska počela drugu opsadu Beča. Grad u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjecki.

1691. Ahmed II na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana III, u veoma teškim prilikama za carstvo. Vodio neuspešne ratove >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << protiv Austrije, Venecije i Rusije, prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.

1759. Umro Vilijam Kolins, jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika u XVIII veka.

1798. U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo ostrvo Maltu.

1848. Mađarska vojska napala Sremske Karlovce, sedište Srba u Ugarskoj, što se smatra početkom mađarsko-srpskog rata.

1849. Mađari topovima sa Petrovaradina skoro uništili Novi Sad braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.

1897. Rođen engleski državnik Robert Entoni Idn, lider Konzervativne stranke od 1955, ministar inostranih poslova i premijer. Pod pritiskom javnog mnenja zbog britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u novembru 1956. podneo ostavku i povukao se iz javnog života.

1898. Tokom američko-španskog rata lider filipinskog revolucionarnog pokreta, general Emilio Aginaldo, proglasio, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina.

1900. Nemački Rajhstag usvojio zakon o povećanju nemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svetu.

1917. Grčki kralj Konstantin I abdicirao u korist starijeg sina, princa Aleksandra.

1929. Rođena Ana Frank, autorka dnevnika o stradanju Jevreja u okupiranom Amsterdamu u Drugom svetskom ratu, koji je pisala u skrovištu. Ubijena u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Od porodice Frank rat preživeo jedino Anin otac.

1934. Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju, zabranila političke partije.

1936. Na Malom Kalemegdanu u Beogradu otvoren Zoološki vrt. Do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja.

1964. Nelson Mandela, Volter Sisulu i šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi osuđeni na doživotnu robiju.

1976. U državnom udaru u Urugvaju oboren predsednik Huan Bordaberi, počela devetogodišnja vojna diktatura.

1987. Bivši car Centralnoafričke Republike Žan Bedel Bokasa osuđen na smrt zbog zločina tokom 13 godina duge vladavine.

1988. U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana, usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija.

1991. Boris Jeljcin izabran za predsednika Rusije na prvim neposrednim predsedničkim izborima u toj zemlji. Drugi predsednički mandat Jeljcin osvojio u julu 1996, a u decembru 1999. se povukao i za naslednika predložio Vladimira Putina.

1993. Avioni SAD bombardovali glavni grad Somalije, Mogadiš, u pokušaju da unište gerilce generala Mohameda Faraha Aidida.

1995. Umro italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista u XX veku.

1999. Na Kosovu počelo razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga, KFOR, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

2001. Makedonija poništila priznanje Tajvana, koji je priznala dve godine ranije, i okrenula se političkoj saradnji s Kinom.

2001. Mohamed Rašid Daud al Ovali, sledbenik Osame bin Ladena, osuđen u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji i učešće u istom terorističkom napadu na ambasadu u Tanzaniji.

2003. SB UN usvojio rezoluciju kojom je godinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međunarodnog krivičnog suda.

2003. U 88. godini umro glumac Gregori Pek. Oskara dobio 1962. za ulogu u filmu "Ubiti pticu rugalicu".

2005. Masume al Mubarak, dugogodišnja aktivistkinja za prava žena, imenovana za ministarku za planiranje i razvoj administracije. Prva ministarka u istoriji Kuvajta.

2006. Umro mađarski kompozitor Đerđ Ligeti. Proslavio se operom "Le Grand Macabre" i muzikom za film "2001: Odiseja u svemiru" Stenlija Kjubrika.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.