Izvor: B92, 12.Jun.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 12. jun

Rođena Ana Frank, umro Gregori Pek, Boris Jeljcin postao predsednik Rusije, u Beogradu otvoren Zoološki vrt.

1667. Žan Batist Deni, lekar Luja XIV, izveo je prvu uspešnu transfuziju krvi petnaestogodišnjem dečaku koristeći krv ovce.

1683. Turska vojska počela drugu opsadu Beča. Grad je u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjecki.

1691. Ahmed II na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana III u veoma teškim prilikama za carstvo. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Vodio je neuspešne ratove protiv Austrije, Venecije i Rusije i bio prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.

1759. Umro Vilijam Kolins, jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka.

1798. U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo ostrvo Malta.

1848. Mađarska vojska napala Sremske Karlovce, sedište Srba u Ugarskoj, što se smatra početkom mađarsko-srpskog rata 1848. godine.

1849. Mađari topovima s Petrovaradina skoro potpuno uništili Novi Sad braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.

1897. Rođen engleski državnik Robert Entoni Idn, lider Konzervativne stranke od 1955, ministar inostranih poslova, premijer. Pod pritiskom javnog mnenja, zbog britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u novembru 1956, podneo je ostavku i povukao se iz javnog života.

1898. Tokom Američko-španskog rata lider filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo proglasio, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina.

1900. Nemački Rajhstag usvojio zakon o povećanju nemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svetu.

1917. Grčki kralj Konstantin I abdicirao u korist starijeg sina, princa Aleksandra.

1929. Rođena Ana Frank, autor dnevnika o stradanju Jevreja u okupiranom Amsterdamu u Drugom svetskom ratu, koji je pisala u tajnom skrovištu. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Od porodice Frank rat je preživeo jedino Anin otac.

1934. Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.

1936. Na Malom Kalemegdanu u Beogradu otvoren Zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja.

1964. Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi, osuđeni su na doživotnu robiju.

1976. U državnom udaru u Urugvaju oboren predsednik Huan Bordaberi i počela je devetogodišnja vojna diktatura.

1987. Bivši car Centralnoafričke Republike Žan Bedel Bokasa osuđen na smrt zbog zločina izvršenih tokom 13-godišnje vladavine.

1988. U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija.

1991. Boris Jeljcin izabran za predsednika Rusije na prvim neposrednim predsedničkim izborima u toj zemlji. Drugi predsednički mandat Jeljcin je osvojio u julu 1996, da bi se u decembru 1999. dobrovoljno povukao s vlasti i za svog naslednika predložio Vladimira Putina.

1993. Američki avioni bombardovali glavni grad Somalije Mogadiš u pokušaju da unište gerilce generala Mohameda Faraha Aidida.

1995. Umro italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. veka.

1999. Na Kosovu i Metohiji počelo razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

2001. Makedonija poništila priznanje Tajvana, koji je priznala dve godine ranije i okrenula se političkoj saradnji sa Kinom.

2001. Mohamed Rašid Daud Al-Ovali, sledbenik teroriste Osame Bin Ladena, osuđen je u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji i učešće u istom terorističkom napadu na ambasadu u Tanzaniji.

2003. Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju kojom je za godinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međuarodnog krivičnog suda.

2003. U 88 godini umro je Gregori Pek, jedan od poslednjih filmskih velikana njegovog doba. Ostao je upamćen po ulogama u filmovima "Praznik u Rimu", "Džentlmenski sporazum", "Snegovi Kilimandžara"... Oskara je dobio 1962. za ulogu u filmu "Ubiti pticu rugalicu".

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.