Izvor: B92, 01.Okt.2008, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan, 1. oktobar

1684. Umro francuski pisac Pjer Kornej, pesnik moralne veličine i patriotskog i epskog zanosa, jedan od najznačajnijih predstavnika francuske klasične tragedije.

1754. Rođen Pavle I Petrovič Romanov, ruski car, sin i naslednik Katarine Velike. Iz straha od prodora ideja Francuske revolucije, vladavinu štitio represijom i terorom, 1798. pristupio Drugoj koaliciji, sa Engleskom i Austrijom, protiv Napoleona. Ubijen 1801. u zaveri dvorskih oficira.

1878. U Nišu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << otvorena prva gimnazija, prvu školsku godinu upisalo 49 učenika.

1892. Rođena srpska književnica i klasična filologinja Anica Savić-Rebac, profesorka Univerziteta u Beogradu.

1904. Rođen američki pijanista ruskog porekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji muzike. SSSR napustio 1925, po povratku, 1986, doživeo trijumf na koncertima u Moskvi i Lenjingradu.

1910. Japan anektirao Koreju.

1914. Turska, kao saveznica Centralnih sila, u Prvom svetskom ratu zatvorila Dardanele za brodove zemalja Antante.

1918. Predvođeni engleskim pukovnikom Tomasom Edvardom Lorensom, poznatim kao Lorens od Arabije, Arapi uz pomoć Britanaca u Prvom svetskom ratu preuzeli Damask od Turaka.

1924. Radio Beograd počeo emitovanje programa. U eksperimentalnim emisijama, inženjeri Mihajlo Simić i Dobrivoje Petrović sa predajnika u Rakovici emitovali i koncerte, uz učešće pevača Beogradske opere. U znak sećanja na prvo emitovanje, 1. oktobar ustanovljen kao dan Radio-televizije Srbije.

1926. U Beogradu otvorena pijaca na Zelenom vencu.

1928. U SSSR-u proglašena Prva petoljetka, petogodišnji plan razvoja industrije i nastavak kolektivizacije poljoprivrede.

1938. Nemačka armija ušla u Čehoslovačku i okupirala Sudetsku oblast, posle Minhenskog sporazuma Nemačke s Velikom Britanijom i Francuskom.

1943. Saveznici posle jednomesečne bitke u Drugom svetskom ratu zauzeli Napulj.

1946. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu proglasio krivima 22 lidera nacističke Nemačke za ratne zločine u Drugom svetskom ratu. Na smrt osuđeno njih 12, trojica su dobila doživotni zatvor, ostali zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

1949. U Pekingu proglašena Narodna Republika Kina, s Mao Cedungom na čelu. Za prvog premijera i ministra spoljnih poslova postavljen Ču Enlaj.

1957. Umro srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svetski renome.

1979. Zona Panamskog kanala, posle 70 godina pod kontrolom SAD, formalno predata na upravu Panami.

1982. Lider Hrišćansko-demokratske unije Helmut Kol postao šesti kancelar Zapadne Nemačke, nasledivši socijaldemokratu Helmuta Šmita.

1988. Umro srpski filmski glumac Pavle Vujisić.

1988. Mihail Sergejevič Gorbačov postao predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umesto Andreja Gromika, koji je prethodnog dana penzionisan. Tvorac političkih i privrednih reformi, Gorbačov bio i poslednji lider SSSR-a.

1989. Danska, prva na svetu, dozvolila brak homoseksualaca.

1996. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ukinuo ekonomske sankcije Jugoslaviji uvedene u maju 1992. zbog njene umešanosti u rat u Bosni i Herecogovini.

1997. Policija grubom silom rasturila mirne demonstracije albanskih studenata u Prištini i pet gradova na Kosovu. Studenti zahtevali povratak u univerzitetske ustanove i nastavu na albanskom jeziku.

1999. U Beogradu u 78. godini umro doajen beogradske operske scene, prvak Opere Narodnog pozorišta, Miroslav Čangalović.

1999. Ruske snage ušle u Čečeniju pošto su tokom avgusta i septembra potukle čečenske islamiste na teritoriji Dagestana.

2000. Širom Srbije nastavljeni protesti građana zbog nepriznavanja pobede kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunice na predsedničkim izborima u Jugoslaviji. Jake policijske snage ušle u rudnik Kolubara u pokušaju da spreče štrajk rudara.

2003. Na parlamentarnim izborima u Ruandi pobedila partija Patriotski front Ruande, predsednika Pola Kagame. Prvi višestranački izbori u Ugandi od 1962, kada je zemlja prestala da bude belgijska kolonija.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.