„Kum 4” – počeci Korleoneovih

Izvor: Politika, 19.Maj.2012, 23:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Kum 4” – počeci Korleoneovih

Holivudski studio „Paramaunt” priprema novi deo serijala o najpoznatijoj filmskoj mafijaškoj porodici

Holivudski studio „Paramaunt”, vlasnik autorskih prava na delo Marija Puza, potvrdio je da će uskoro početi sa pripremama novog dela kultne sage o porodici Korleone. Čelnici studija napokon su dali zeleno svetlo za ekranizacijunedavno objavljenog romana „Porodica Korleone” Eda Falka, što će biti prednastavak prvog „Kuma”.

Radnja filma vremenski će >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << biti smeštena pre događaja u prvom delu kultne trilogije reditelja Frensisa Forda Kopole – u 1933, a jedan od glavnih junaka biće egzekutor Luka Brasi. Prema romanu, Soni ima 17 godina, Majkl 13, a Vito Korleone 41. Tom Hejgen, budući „konsiljere”, studira na univerzitetu u Njujorku, i u tajnoj je vezi sa Brasijevom ženom. Italijanske porodice u Njujorku pripremaju se za obračun, ali i za nadolazeću opasnost – sve jaču irsku mafiju. Rivalstvo dve nacije ne sprečava Sonija i Toma da iskuju čvrste spone prijateljstva...

Ovaj zaplet uklapa se u poznatu „mitologiju” sveta koji su stvorili Puzo i Kopola, i rešava neke od misterija, kao što je poreklo Brasijevog ponašanja i poteza.

Knjiga „Kum” objavljena je 1969. godine i odmah je postala bestseler, a njen autorPuzo, kao scenarista, i reditelj Kopola stvorili su jednu od najpoznatijih filmskih trilogija u kojoj su briljirali Marlon Brando, Al Pačino i Robert de Niro. Filmska muzika Nina Rota i danas se izvodi i sluša.

Radnju romanaPuzo je smestio u sedamdesete godine, ali producenti su ocenili da bi trebalo da bude smeštena u neka nostalgičnija vremena. Zato priča filma pokriva period od deset godina (1945-1955) i prati italijansko-američku porodicu Korleone.

Puzo i Kopola su insistirali na opisu starog don Vita i Majkla Korleonea kao dva šekspirovska lika, od kojih prvi pokušava da pomiri duboku religioznost sa svetovnom mudrošću mafijaša, a drugi je utilitarni vođa posvećen brzom rešavanju problema.

Glavna tema u filmu je, zapravo, porodica. Za Vita Korleonea ništa nije važnijeod nje. On je vrhovni šef mafije, ali reči „mafija” i „gangsteri” se ne izgovaraju. On ne traži novac za usluge, samo lojalnost: oni koji su lojalni deo su njegove porodice.

„Kum” se smatra modernim epom, briljantnom metaforom za američko društvo i dvostruke standarde. Kopola je jednom prilikom rekao da je uvek želeo da upotrebi mafiju kao metaforu za Ameriku: „Obe su kapitalistički orijentisane i osnovna pobuda im je profit. I mafija i Amerika osećaju se kao dobrotvorne organizacije, a ruke su im uprljane krvlju zbog onoga što moraju da čine da bi zaštitile svoju moć i interese”. Ima li bolje rečenice koja to potvrđuje od one koju Rot kaže Majklu kada mu objašnjava veličinu njegovog carstva: „Veći smo od ’Ju-Es stila’!”

Film je premijerno prikazan 15. marta 1972. i nagrađen je sa tri Oskara, među kojima za najbolji film i glavnu mušku ulogu (Marlon Brando, koji nije bio na dodeli, već je poslao Indijanku da umesto njega primi statuetu).

U filmu „Kum 2” (1974), jedinom nastavku u istoriji koji je dobio Oskara za najbolji film (ali i za režiju, scenario i sporednu mušku ulogu – Robert De Niro), svedoci smo najveće metamorfoze najboljeg u porodici Korleone. Ispravni i obrazovani mladić Majkl pretvara se u hladnog vladara ogromne kriminalne imperije. Al Pačino maestralno donosi tu metamorfozu u svakom trzaju leve obrve i sve ubojitijem pogledu. Na početku filma, Majkl kaže: „Mnogim stvarima me je otac naučio. Drži prijatelje blizu, ali neprijatelje još bliže”.

„Kum 3” (1990) nije uspeo kvalitetom da se približi prethodnicima, što Kopola i danas smatra svojom velikom profesionalnom greškom.

---------------------------------------------------------------------------------

Kopola producentima uštedeo šest dana snimanja

Iako je vladalo veliko neslaganje između Kopole i studija „Paramaunt”, koji je smatrao da Kopola ne radi po planu i da je napravio greške u izboru glumaca, snimanje je trajalo 77 dana, manje od predviđenih 83– od kraja marta do početka avgusta 1971 – dok je scena s Pačinom i Kitonovom snimljena u jesen u gradu Rosu u Kaliforniji. Snimalo se na lokacijama oko Njujorka, kao i u sicilijanskim gradovima Savoka i ForcaDagro, a korišćena je i jedna lokacija u Los Anđelesu. Enterijeri su snimani u studijama „Filmvejsa” u Njujorku.

Brando nije znao tekst

* Deda i baba Al Pačina emigrirali su u SAD iz mesta Korleone sa Sicilije.

* Frenk Sinatra nudio se Kopoli da igra glavnu ulogu u filmu, iako nije bio zadovoljan scenarijem.

* Kopola je, osim Branda, razmatrao i opciju da kuma igra Lorens Olivije, kog je hteo studio „Paramaunt”.

* Studio je za ulogu Majkla Korleonea hteo Roberta Redforda, a Kopola nepoznatog glumca koji izgleda kao italijanski Amerikanac – Pačina.

* Bart Rejnolds trebalo je da glumi Sonija Korleonea ali se Brando protivio jer ga je smatrao TV zvezdom.

* Brando većinu teksta nije znao već ga je čitao sa kartica pored kamere.

* U prvoj sceni u kojoj se vidi Don Korleone, u njegovom krilu sedi mačka, što nije pisalo u scenariju.

* U sceni sa konjskom glavom korišćena je prava konjska glava, uzeta iz fabrike hrane za pse.

* Režija filma prvo je ponuđena Serđu Leoneu, pa Piteru Bogdanoviču, a Kopola je bio treći i konačni izbor.

Ivan Aranđelović

objavljeno: 20.05.2012.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.