Izvor: B92, 13.Avg.2002, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dogodilo se 13. avgusta
1521. - Slomivsi otpor Asteka spanski osvajac Ernan Kortes zauzeo i razorio Tenoctitlan (Meksiko Siti).
1624. - Francuski kralj Luj Trinaesti je za prvog ministra (sef vlade) postavio kardinala Armana Zana di Plesija Riseljea.
1792. - Francuski revolucionari uhapsili clanove kraljevske porodice, tri dana posle ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja Sesnaestog.
1806. - U boju na uzvisici Misar kod Sapca gotovo desetostruko malobrojniji Srbi u Prvom srpskom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ustanku su do nogu potukli Turke. Nastojeci da ugusi ustanak Porta je uputila vojsku iz Bosne pod Sulejman pasom Skopljakom. Ustanicki vodja Djordje Petrovic Karadjordje je Turke docekao na Misaru, gdje je izgradio sanac, a konjica je ostala u sumi da udari u bok i pozadinu neprijatelja. Prvi turski napad je odbijen, a zatim su stupili u dejstvo konjica i usanceni ustanici. Turci su se uz velike gubitke panicno povukli, pri cemu su se mnogi podavili u Savi pokusavajuci da se prebace u Srem.
1826. - Umro francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumeo stetoskop.
1863. - Umro francuski slikar Ezen Delakroa, glavni predstavnik romantizma. Ilustrovao je "Fausta" Johana Volfganga Getea i napisao "Dnevnik" u kojem je izlozio zapazanja o umetnosti. Djela: "Danteova barka", Ulazak krstasa u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapala".
1868. - U Peruu i Ekvadoru otpocela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.
1871. - Rodjen nemacki revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivaca i vodja Komunisticke partije Nemacke. U Rajhstag (parlament) je izabran 1912. i uoci i tokom Prvog svetskog rata je istupao protiv nemackog i medjunarodnog imperijalizma i jedini je medju poslanicima glasao protiv ratnih kredita. Bio je medju osnivacima "Saveza Spartaka" iz kojeg je u decembru 1918. nastala KP Nemacke. Bio je jedan od vodja Novembarske revolucije u Nemackoj 1918, ali je posle gusenja revolucije uhapsen i polovinom januara 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.
1888. - Rodjen skotski pronalazac Dzon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uredjaj za nocno osmatranje pomocu infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos izmedju Londona i Hortsdejla u SAD.
1899. - Rodjen engleski filmski reziser Alfred Dzozef Hickok, koji se proslavio filmovima kriminalistickog zanra i strave u kojima je sa svojevrsnim humorom slikao gradjansko drustvo. Bio je majstor filmske montaze, napetosti i ambijenta. Filmovi: "Covek koji je suvise znao", "Rebeka", "Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Tajni agent", "Ozloglasena", "Slucaj Paradin", "Konopac", "Prozor u dvoristu", "Pozovi M radi ubistva", "Nevolje sa Harijem", "Marni", "Topaz", "Porodicna zavera", "Frenezija", "Vrtoglavica", "Sever-severozapad".
1910. - Umrla engleska medicinska sestra Florens Najtingel, utemeljivac profesije medicinskih sestara, ciji se rodjendan - 12. maj - obelezava kao medjunarodni Dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. veka je organizovala bolnice pri britanskom ekspedicijskom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku sluzbu i negu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujuci tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama je sa 40 smanjena na dva odsto. Otvorila je prvu skolu za medicinske sestre, a njene ucenice su posle Prvog svetskog rata - u kojem su lecile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve skole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izasla 1924.
1912. - Umro francuski kompozitor Zil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, cija sentimentalna dela izrazavaju francusku gradjansku romantiku. Komponovao je vise od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.
1913. - Rodjen izraelski drzavnik Menahem Begin, prvi premijer Izraela koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Posle razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom i predsednikom SAD Dzimijem Karterom, 1977. u Vasingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom. U tek osnovanoj drzavi Izrael 1948. je oformio pokret "Herut" (sloboda), od kojeg je nastala partija "Likud" (jedinstvo). U vladu je usao 1967, a premijer je bio od 1977. do 1983, kad je podneo ostavku. Sa Sadatom je 1978. podelio Nobelovu nagradu za mir. Vazio je za "coveka najtvrdje linije s vizijom za kompromis". Djela: "Pobuna", "Licna secanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bele noci", "U podzemlju".
1913. - Rodjen kiparski arhiepiskog Makarios treci, vodja pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.
1914. - Francuska u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.
1923. - Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, postao prvi predsednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. radikalnim reformama je iz korena izmenio lik zemlje: proklamovao je jednakost svih gradjana, sproveo agrarnu reformu, ukinuo kalifat, doneo savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, zenama dao slobodu i zabranio nosenje fesa.
1927. - Rodjen kubanski revolucionar i drzavnik Fidel Rus Kastro, pod cijim je vodjstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalisticka revolucija. U prvom pokusaju da zbaci Batistu nije uspeo: gerilski napad 26. jula 1953. na kasarnu Monkada u Santjago de Kuba propao je uz znatne gubitke. Tada je uhapsen i osudjen na 15 godina robije, ali je pomilovan 1955. Ubrzo po izlasku s robije osnovao je "Pokret 26. jula" i emigrirao u Meksiko, gdje je organizovao pristalice za novi pokusaj prevrata. U decembru 1956. se iskrcao na Kubu i organizovao ustanike na planini Sijera Maestre, odakle je organizovao oruzane akcije ustanika koji su poceli da deluju sirom zemlje. Batista je u beznadeznoj situaciji pobjegao s Kube, a Kastro je u glavni grad Havanu kao pobednik usao 1. januara 1959. U februaru 1959. je postao premijer, 1965. sef Komunisticke partije Kube, 1976. i vrhovni komandant kubanskih oruzanih snaga.
1942. - U nocnom jurisu na ustasko utvrdjenje Kupres u Drugom svjetskom ratu poginuo srpski revolucionar Simo-Simela Solaja, komandant partizanskog krajiskog bataljona "Iskra". Po izbijanju ustanka 1941. postao je nekrunisani seljacki vodja u svom kraju, izuzetno omiljen zbog pravicnosti, postenja i neverovatne hrabrosti i narod ga je dozivljavao kao zastitnika, posebno od ustaskih pokolja. Posmrtno je proglasen narodnim herojem.
1946. - Umro engleski pisac Herbert Dzordz Vels, rodonacelnik naucno-fantasticne literature, autor mnogih popularno-naucnih, istorijskih, socijalnih i fantasticnih romana i pripovedaka. Dela: "Rat svjetova", "Vremenska masina", "Istorija svjeta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi covjek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Covecanstvo", "Novi svet", Nauka o zivotu", "Kips".
1961. - Granica izmedju Istocnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburske kapije je zatvorena, sto je bila najava podizanja Berlinskog zida.
1964. - U Velikoj Britaniji izvrsene poslednje smrtne kazne vesanjem nad dvojicom zatvorenka u Liverpulu i Mancesteru osudjenim na smrt zbog ubistva.
1993. - Pod rusevinama sestospratnog hotela u Tajlandu, koji se iznenada srusio, poginulo je vise od 120 ljudi.
1996. - Podaci dobijeni sa americke vasionske sonede "Galilej" ukazali da na jednom od Jupiterovih meseca verovatno ima vode, sto je povecalo mogucnost postojanja primitivnih oblika zivota.
1998. - Svajcarske banke i jevrejske grupe postigle sporazum kojim je predvidjena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za zrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu.
