Bridžet Džouns u izazovima sredovečnosti

Izvor: Politika, 08.Apr.2014, 22:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bridžet Džouns u izazovima sredovečnosti

Lik Helen Filding postao arhetip i omiljeni junak mnogih dama, zbog iskrenosti i spremnosti da prizna svoje životne i ljubavne greške

I dalje vodi dnevnik, ima ljubavnih i problema sa viškom kilograma, svakodnevno se preispituje o organizaciji porodičnog i profesionalnog života samo što je sada, ono što najmanje želi da čuje – sredovečna!

Popularna junakinja britanske književnice Helen Filding, u trećem nastavku priče o životu Bridžet Džouns – „Luda >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << za njim”– ima 51 godinu, odgaja dvoje dece kao udovica i muče je nedoumice u vezi sa dve decenije mlađim partnerom.

Pet meseci posle objavljivanja romana u Velikoj Britaniji (izvodi iz novog romana objavljeni su u „Sandej tajmsu”), ovdašnji čitaoci dobili su priliku da saznaju šta se posle decenije i po desilo sa junakinjom koja je postala planetarni fenomen.

Prva dva književna dela zabeležila su tiraž od 15 miliona primeraka u 40 država. Istoimeni filmovi takođe su ostvarili uspeh širom planete. Samo prvi film – „Dnevnik Bridžet Džouns” zaradio je 280 miliona dolara, glumica Rene Zelveger bila je nominovana za Oskara za glavnu žensku ulogu, a partneri su joj bili Hju Grant i Kolin Firt.

U izdanju „Lagune” i prevodu Milice Kecojević, koja je prevela i prva dva dela serijala, štivo za koju je autorka Filding rekla da je pisala u tajnosti i sa idejom da prikaže svakodnevicu sredovečne samohrane majke, promovisano je juče u beogradskoj knjižari „Delfi” u SKC-u.

Iako svrstan u uži izbor za Britansku nacionalnu književnu nagradu 2013, spisateljica se po objavljivanju dela suočila sa kritikom ogorčenih čitalaca, jer je „ubila” Marka Darsija, ljubav simpatične, brbljive i neposredne junakinje Bridžet. U intervjuu za „Dejli mejl”, pojasnila je da je to bilo jedino rešenje kako bi se fokusirala na osnovnu ideju – da piše o svakodnevici sredovečne samohrane majke. Opovrgla je i spekulacije da je treći deo napisala zbog novca, to jest kako bi se roman lakše adaptirao u scenario za još jedan potencijalni blokbaster. Opovrgla je i napise da je štivo autobiografsko, mada priznaje da je i u trećem romanu koristila vlastita i iskustva svojih prijatelja.

Pojedini kritičari lik Bridžet Džouns izdvajaju iz prizemnog sloja junakinja koje su plod fikcije. Smatraju ga suprotnim od stereotipa koje danas naturaju mediji. U Britaniji smatraju da je Bridžet, poput Harija Potera među decom, postala arhetip i skriveni omiljeni junak mnogih dama, baš kao što je književni lik Adrijan Mol bio neizbežan u procesu odrastanja adolescenata s kraja 20. i početka 21. veka.

Milica Kecojević smatra da vezu devojka i žena sa Bridžet treba tražiti u činjenici da je jedna od njenih osobina – dobrota.

– Ona je blentava, interesantna, šarmantna, ali pre svega dobra osoba. Iskreno se posvećuje članovima porodice, prijateljima, sada deci. Promišlja o postupcima: da li je nešto dobro uradila ili ne, da li je nekog povredila. U današnjem svetu u kome je sve podređeno materijalnom na to se zaboravilo. Dok smo ranije pratili njene muke sa izborom partnera i poslovnih izazova, ona se sada suočava sa neprijatnim životnim situacijama, poput toga da je udovica. Nije odrasla i u smislu naracije to je ona stara Bridžet. Sada je samo u situacijama koje su primerene sredovečnosti – smatra Milica Kecojević.

Identifikovanje žena širom planete sa ovim likom profesor dr Leposava Zečević, sa Fakulteta za evropski biznis i marketing, vidi u neposrednosti, ali i stalnoj težnji da se preispita, postane bolja.

– Tajnu fenomena Bridžet Džouns bi trebalo tražiti u tome što je ona pripadnik „iks” generacije naviknute da je rad suština života, za razliku od mlađih generacija „ipsilon ” i sada „zed”, rođenih posle 1995. godine. Ona je kao svako od nas, preispituje se, pokušava da postane bolja, prati trendove koliko može i ne stidi se da to prizna – smatra profesorka Zečević.

A. C.

-----------------------------------------------------------

Hronologija razvoja Bridžet Džouns

1996. – objavljen prvi roman „Dnevnik Bridžet Džouns”

1999. – izdat drugi roman „Bridžet Džouns: na ivici razuma”

2001. – snimljen prvi film – „Dnevnik Bridžet Džouns”

2002. – glumica Rene Zelveger nominovana za Oskara za lik Bridžet

2004. – snimljen drugi film, istoimeni kao i druga knjiga

2013. – objavljen treći roman „Bridžet Džouns: luda za njim”

objavljeno: 09.04.2014

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.