Izvor: N1 televizija, 08.Apr.2017, 22:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zbog klimatskih promena češće emigriraju visoko obrazovani

Ljudi koji emigriraju zbog poplava, suša i drugih katastrofa vezanih za klimatske promene, u velikoj većini dolaze iz zemalja u razvoju sa srednjim primanjima, a ne najsiromašnijih, kako se uobičajeno veruje, kaže se u novoj studiji.

Ljudi koji odluče da emigriraju zbog prirodnih katastrofa češće su visoko obrazovani, a to znači da bi klimatske promene mogle podstaći "odliv mozgova" iz zemalja u razvoju, ocenjuje Linger Mousli Mbaje, savetnica u Afričkoj banci >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << za razvoj.

Vrlo siromašni ljudi ne mogu sebi priuštiti iseljavanje, a bogati pronađu načina da se nose s promenama plaćajući usluge nakon prirodne katastrofe, navodi savetnica.

Uprkos hiljadama upozorenja na raseljavanje zbog klimatskih promena, svet je i dalje nepripremljen za taj izazov.

Nema verodostojnih procena o broju ljudi koji su već emigrirali ili će to tek učiniti zbog klimatskih promena.

Međutim, Međunarodna organizacija za migracije predviđa da će emigrirati između 25 miliona do milijardu ljudi u celom svetu do 2050. godine.

To je pitanje politički važno zbog svetske izbegličke krize jer sve su učestaliji pozivi da se i ljudima koji emigriraju zbog prirodnih katastrofa osiguraju slične mere zaštite kakve prema međunarodnom pravu uživaju izbjeglice iz političkih razloga.

Mbaje, čiju je studiju nedavno objavila baza podataka "IZA World of Labor", ocjenjuje da se ne zna mnogo o klimatskoj migraciji.

"Ljudi misle da horde stižu u bogate zemlje zbog klimatskih promena, ali to je preterivanje", rekla je.

Između 2005. i 2014., čak 95 posto svetskih emigranata zbog prirodnih katastrofa dolazilo je iz zemalja u razvoju, ali čak 86 posto od tog broja bilo je iz država srednjeg dohotka kao što su Indija, Kina i Pakistan, a samo devet odsto iz zemalja niskog dohotka.

Stručnjaci su tako ustanovili da su zbog poplava u više od decenije stanovnici Bangladeša bili primorani da se sele, ali to su činili lokalno i nisu odlazili daleko.

S druge strane u subsaharskoj Africi, gde glad tera seljane da napuste svoje domove, stvaraju se pritisci na gradove u koje stižu i gradovi postaju prenatrapani, nema radnih mesta i to podstiče prekomorsku migraciju.

Uprkos hiljadama upozorenja na raseljavanje zbog klimatskih promena, svet je i dalje nepripremljen za taj izazov, naveli su stručnjaci u dokumentima pripremljenima za sumit grupe G20, vodećih zemalja sveta.

Stručnjaci zato pozivaju vlade da ulažu u infrastrukturne projekte i u socijalne programe u državama izloženima klimatskim promenama.

"Apsolutno je ključno pomoći ljudi da ostanu u svojoj domovini, a to je često i njihov prvi izbor", kaže Šiloh Fetzek iz Američkog centra za klimu i bezbednost.

Nastavak na N1 televizija...